Torta hrapoćuša ponos je mjesta Dol na otoku Braču, a njezin je recept najveće obiteljsko bogatstvo svakog stanovnika Dola.
Nema tog vjenčanja i druge svečanosti u mjestu Dol na otoku Braču za koje Doljanke ne spravljaju svoju tradicionalnu hrapoćušu ili dolsku tortu. Svaka Doljanka ljubomorno čuva svoj recept, a tajnu pripreme prenosile su usmenom predajom. Pisani recept za pripremu tog kolača nije postojao, no tajna se navodno krije u omjerima, u biskvitu, u brašnu i mljevenim orasima. Ova se torta zbog svojih sastojaka naziva i bračkim slatkim afrodizijakom.
O nastanku dolske torte ne postoje pisani dokumenti, stoga je točno vrijeme kada se počela pripremati teško odrediti. Prema pričama najstarijih živućih Doljana, početak pripreme datira iz XIX. stoljeća, a vjerojatno se hrapoćuša pripremala i ranije.
Hrapoćuša je jedinstvena po svom hrapavom izgledu kojeg je dobila zahvaljujući krupno mljevenim orasima. Naziv je dobila po lokalnom kamenu ”hrapoćuša”, hrapavom kamenu crvenkaste boje koji se koristio u gradnji suhozida te stambenih i gospodarskih sklopova.
Zahvaljujući iznimnom trudu prvenstveno članova dolske udruge Hrapoćuša, a zatim i bračkog Centra za kulturu i Turističke zajednice općine Postira, hrapoćuša je u srpnju 2012. godine proglašena zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Na blagdan sv. Roka 16. kolovoza u Dolu se održava Noć hrapoćuše, manifestacija koja od 2010. godine podsjeća na važnost očuvanja tradicije pripremanja ove jedinstvene torte.
Fotografija: TZO Postira
[print_link]
