Dvoje nastavnika, nekoliko mjeseci rada, puno radionica i istraživanja, sati i sati pisanja, mijenjanja, provjeravanja i nastane niz priručnika za najslađe zanimanje – o cijelom postupku stvaranja ovih vrijednih priručnika razgovarale smo s Ružicom Šošić.
Najvažniji tekstovi često najduže čekaju svoj red na objavu. Tako je bilo i s ovim tekstom u kojem, u razgovoru s nastavnicom Ružicom Šošić, koautoricom niza korisnih priručnika za nastavnike i učenike predstavljamo ova, za sve one koji su uključeni u obrazovanje slastičara, iznimno važna izdanja.
Razlog ovolikom čekanju je to što tekstove koji se bave obrazovanjem naših budućih slastičara nikad ne želimo pretvarati u jedan u nizu, u tekst koji je napisan kako bismo ispunile sadržaj na portalu. Obrazovanje slastičara i njihova bolja budućnost uvijek je bio naš osnovni cilj i glavni razlog pokretanja i postojanja ovog portala.
Vijest o tomu da je objavljeno nekoliko doista korisnih priručnika za nastavnike i učenike do nas je došla krajem prošle godine i otprilike u isto vrijeme kontaktirale smo autoricu Ružicu Šošić koja je s kolegom Sašom Bešlić ponosna autorica čak 6 priručnika: Slastičarstvo – priručnik za nastavnike, Slastičarstvo 1 – priručnik za predmet Slastičar, Slastičarstvo 2 – priručnik za predmet Slastičar, Slastičarstvo 3 – priručnik za predmet Slastičar / Slastičarka u 3. razredu strukovne škole, Restoranski deserti – priručni za nastavnik / Slastičar specijalist restoranskih deserata /Slastičarka specijalistica restoranskih deserata te Restoranski deserti – priručnik za program Slastičar specijalist restoranskih deserata / Slastičarka specijalistica restoranskih deserta.
Imala sam čast dobiti po jedan primjerak svakog priručnika te ovaj niz korisnih izdanja sada zauzima počasno mjesto na polici u našoj redakciji. Lijepo ih je prelistati i vidjeti koliko je znanja, truda i rada utkano u svaku stranicu.
O tomu kako je krenuo ovaj projekt, koje je sve etape prošao, ali i o stanju u srednjoškolskom obrazovanju slastičara razgovarala sam s Ružicom Šošić, ponosnom autoricom svih ovih priručnika.
Kako je krenuo projekt pripreme novih priručnika za učenike slastičarstva i koliko je dugo trajao?
Izrada novih priručnika za učenike zanimanja Slastičar je bio sastavni dio velikog projekta naziva: RCK VirtuOS – uspostava RCK (regionalni centar kompetentnosti) u sektoru turizma i ugostiteljstva čiji je nositelj Ugostiteljsko-turistička škola, Osijek, a partneri su Osječko-baranjska županija – osnivač, Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo, Obrtnička škola Požega, Srednja strukovna škola Vinkovci, Strukovna škola Virovitica, Sunčane toplice d.o.o. Bizovac, HUP Zagreb d.o.o., Palisada d.o.o. Opatija, Ekonomski fakultet i Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Udruga djece i mladih s poteškoćama u razvoju „Zvono“, Belišće.
Cilj projekta je bio unaprijediti kvalitetu obrazovanja u sektoru turizma i ugostiteljstva uspostavom mjesta izvrsnosti – RCK VirtuOS kroz jačanje kompetencija odgojno-obrazovnih radnika i provedbu novih i moderniziranih obrazovnih programa za različite kategorije korisnika čime će se doprinijeti usklađivanju s potrebama tržišta rada, unapređenju praktičnih znanja i vještina i veće zapošljivosti u sektoru.
Razdoblje provedbe projekta je od 27. ožujka 2020. godine – 27. prosinca 2023. godine
Tko je sve radio na ovom projektu i kako su bile podijeljene zadaće?
Iz svega gore navedenog vidljivo je da se radilo o velikom projektu u kojem su sudjelovali nastavnici i zaposlenici svih škola i poduzeća partnera koji su navedeni.
Uz puno toga kroz ovaj projekt rađeni su novi obrazovni programi za turizam i ugostiteljstvo razine 5 po HKO-u (tj. za obrazovanje odraslih) i rađen je standard kvalifikacije i novi kurikulum za trogodišnje zanimanje Slastičar tj. razina 4.1 po HKO-u (hrvatski kvalifikacijski okvir), te su rađeni priručnici za učenike i nastavnike za svaki program. Novi kurikulum za učenike zanimanja Slastičar se ove godine provodi eksperimentalno u Ugostiteljsko turističkoj školi Osijek i od iduće školske godine bi se trebao provoditi u cijeloj Hrvatskoj.
Na izradi priručnika za učenike i nastavnike zanimanja Slastičar radili smo kolega Saša Bešlić i ja i prvi plan je bio da se naprave udžbenici za svaku godinu obrazovanja, no međutim, kako to već biva, zbog duge procedure odobravanja udžbenika od Ministarstva znanosti i obrazovanja s jedne strane i kratkog roka trajanja projekta s druge strane izrađivali smo priručnike jer je procedura puno kraća.
Od koliko se dijelova sastoje priručnici za učenike?
Priručnici za učenike su izrađeni u tri dijela Slastičarstvo 1, Slastičarstvo 2, i Slastičarstvo 3 sa sadržajem koji je otprilike podijeljen za svaku godinu obrazovanja iako se priručnici mogu koristiti kako god nastavnici isplaniraju svoju nastavu. Ništa nije fiksno određeno i sve ovisi o nastavniku i materijalnim uvjetima škole.
Na koje su cjeline podijeljeni priručnici i što se sve u njima obrađuje (koje sve tehnike, alati, sastojci, ima li usporedbe modernog i tradicionalnog slastičarstva…)?
Priručnik Slastičarstvo 1 sadrži sljedeće cjeline: uvod, zakonski okvir i higijenski uvjeti rukovanja hranom, uvod u slastičarstvo u kojem se nalazi povijest slastičarstva, namirnice u slastičarstvu, oprema i alati te osnovna pravila i tehnike u slastičarstvu. Posljednja cjelina ovog priručnika su slastičarska tijesta.
Priručnik Slastičarstvo 2 sadrži cjeline: slastičarske smjese, nadjevi u slastičarstvu, kreme u slastičarstvu, slastice od voća, kašice od voća i povrća, umaci u slastičarstvu i glazure.
Slastičarstvo 3 sadrži cjeline: ledene slastice, minjoni, čokolada, konditorski proizvodi, individualne slastice, restoranski deserti, torte i tehnike ukrašavanja i izrada elemenata dekoracije.
Osim navedenog svaka cjelina sadrži ishode učenja koje će učenici postići, zanimljivosti vezane za određenu temu, na kraju svake cjeline pitanja za ponavljanje i istaknuto što je važno znati. Dakle, popraćeni su i metodički što će olakšati stjecanje znanja i vještina i njihovo vrednovanje.
U priručnicima smo nastojali opisati sva temeljna znanja, vještine i tehnike u slastičarstvu i nadograditi modernim tehnikama koje danas u svijetu slastičarstva postaju također temeljne. Što se tiče tradicijskih slastica Hrvatske u sklopu ovog projekta je izrađen obrazovni program za odrasle Priprematelj hrvatskih tradicijskih slastica u sklopu kojega je napisan i priručnik za polaznike ovog programa pod istim imenom. U tom priručniku su obrađene hrvatske tradicijske slastice svake regije Hrvatske i ovaj priručnik će, uz ostale biti dostupan svim nastavnicima slastičarstva u Hrvatskoj čiji sadržaj će moći primjenjivati u nastavi slastičarstva.
Ove priručnike ste radili prvenstveno za učenike – hoće li se oni naći na popisu udžbenika za učenike slastičarstva odnosno poduzimaju li se koraci za to?
Kao što sam navela ovi priručnici su rađeni u sklopu projekta i neće biti na popisu udžbenika za učenike slastičarstva jer to i nisu. Broj tiskanih primjeraka je ograničen i za sada je omogućeno da ih dobiju svi nastavnici slastičarstva i učenici škola partnera ovog projekta. Njihovo korištenje nije obavezno u nastavi, međutim, nastavnici su oduševljeni jer će im uvelike pomoći u radu, pogotovo što se zna da u Hrvatskoj ne postoji udžbenik niti ikakva druga literatura vezana za nastavu slastičarstva.
Koji su bili najveći izazovi u pripremi ovih priručnika?
Najveći izazov su bili rokovi izrade koji su stvarno bili kratki (tri mjeseca) i vrlo sam sretna što smo u tako kratkom vremenu uspjeli izraditi dosta kvalitetne priručnike. Naravno da nedostataka ima i da ima prostora za poboljšanje.
Je li tiskanje ovih priručnika ispunilo sve vaše planove vezane za dodatni materijal za obrazovanje slastičara ili imate još planova?
Uz priručnike za učenike izrađeni su i priručnici za nastavnike s uputama kako koju cjelinu i sadržaj najbolje odraditi s učenicima kao i pripreme za izvođenje nastave iz slastičarstva što će, osim velike pomoći nastavnicima u realizaciji nastave, podići i kvalitetu nastave i na taj način učenike kvalitetnije pripremiti za tržište rada. Planova ima, ali ne bih za sada o njima, važno je da smo se pomakli s mrtve točke.
I na kraju, kad je u pitanju srednjoškolsko obrazovanje slastičara u Hrvatskoj, možete li istaknuti što je u tom segmentu dobro, a na čemu bi se još trebalo raditi?
Dobro je što je izrađen novi kurikulum, krenulo se s novim obrazovnim materijalima, što je zanimanje slastičar traženo na tržištu rada, brzo zapošljivo nakon završetka obrazovanja, a prostora za doradu uvijek ima. Treba raditi na boljoj povezanosti škola s poslodavcima gdje su učenici na praksi, omogućiti nastavnicima i mentorima koji su zaduženi za učenike na praksi stručna usavršavanja kako bi pratili potrebe tržišta rada i što kvalitetnije pripremili učenike za stvarne radne situacije. Utješno je da se ipak nešto pokrenulo i mijenja se na bolje.
Fotografije: Ružica Šošić, Kate Bošković
