Svi sveti, kolinde i lumblije u Veloj Luci

Do sada ste na našem portalu imali priliku čitati o blatskoj lumbliji i njihovoj legendi vezanoj za tu slasticu, a sada vam donosimo tekst profesora Tonka Barčota koji piše o lumbliji i ostalim veloluškim običajima vezanim za blagdan Svih svetih, ali i ističe kako lumblija nije i ne može biti samo blatska ili samo veloluška, već je ona ponos cijele Korčule.

Svi sveti u Veloj Luci su blagdan prisjećanja na naše pokojnike, pretke koji nisu više s nama. Iako su vrijeme koje na prvu priziva ozbiljnost i tišinu, u Veloj Luci naprotiv Svi sveti odišu neprikrivenom radošću.

 Stari Velolučani nazivali su ga „Prvi Božić“. Djeca bi obilazila kumove i rodbinu, čestitajući i darivajući im. Riječ je o običaju zvanom „kolinde“, a darivao se posebni obredni svisvetski kolač, bademi i grožđe posebne sorte zvane krivača. Sve to na posebno ukrašenom tanjuru. Djeca nisu odlazila kući praznih ruku jer bi im njihovi kumovi, djedovi i bake uzvraćali sa slatkišima. Premda ne više na opisani način, darivanje obrednim kolačom o Svim svetima prakticira se u Veloj Luci i dandanas.

Središnje mjesto u kolindama zauzima kolač po imenu lumblija. Etimolozi su značenje ove riječi izvodili iz obline, bubrenja, ukazivanja na prinošenje i žrtvu, ali je i definirali kao pučku riječ s jednostavnim značenjem pogače, tj. kolača. Lumblija se pipremala dan uoči Svih svetih. Luške domaćice morale su se i po nekoliko dana posvetiti pripremi ovog obrednog slatkog kruha. Zbog brojnih sastojaka, tijesto se polako diže pa su ga znale prekriti i muškim gaćama da bi podizanje homeopatski prisnažile dokazom isprobane plodnosti.

Lumblija je kvasni kruh bez jaja. Neizostavni sastojci su varenik (ukuhani grožđani mošt) koji slastici daje tamnu boju, suhice (grožđice), mindeli (bademi) i maslinovo ulje. U lumbliju bi se, naime, umijesile Lučanima dostupne sirovine. Važan sastojak su mirodije. Nekoć korijander, aniž i komorač, a danas skupocjenija roza mušćada (muškantni oraščić) i garofalići (klinčići). Nisu sve lumblije bile identične. Razlikovale su se od domaćice do domaćice, od kuće do kuće. Ne samo po vještini, već i po bogatstvu sastojaka, odnosno siromaštvu u pojedinoj kuhinji.

Lumblije se u Veloj Luci i susjednom Blatu pripremaju i dandanas. Ne samo dan uoči Svih svetih, već i tjednima prije i poslije. U novije vrijeme šire se izmišljene priče o navodnoj ljubavnoj priči s početka XIX. stoljeća kao povodu nastanka lumblije. No, lumblija se počela pripremati i puno prije, a njezin je značaj daleko složeniji od fiktivne romantične priče i gastronomskog doživljaja. Spravljanje lumblija je svisvetski obredni ritual kojim se povezuje svijet živih sa svijetom mrtvih, oživljava uspomena na pokojne pretke, ali i jačaju spone među živima u užoj i široj obitelji. Želja da se istakne ovo kompleksno značenje lumblije i da se skrene pozornost na činjenicu da se lumblija od davnine priprema i u Veloj Luci, potaknula je Velolučane da ove 2017. prirede manifestaciju „Stajun od lumblija“. Uz pripremu, degustaciju i izbor „zlatne lumblije“, brojni Velolučani i gosti mogli su pratiti predavanja koja su upozorila na eksploataciju i obezvređivanje značenja lumblije, ali i potrebu njezinog ozbiljnijeg i sustavnijeg istraživanja.

Lumblija nije i ne može samo biti blatska ili luška. Ona je i blatska i luška, odnosno niti blatska niti luška. I danas se širom Europe i svijeta pripremaju slični svisvetski obredni kruhovi. Lumblija je nekoć u sličnim varijantama bila proširena po čitavom istočnom Jadranu, no održala se samo na zapadnom dijelu otoku Korčule što mnogo govori o vitalnosti i kontinuitetu njegovih zajednica. To je sasvim dovoljan razlog da se ponosimo zajedničkim dobrom i da lumbliji dopustimo da nas poveže, a ne razdvaja.

Fotografije:  Anđela Šćepanović

Ispis
Slatkopedija
Slatkopedija

Portal specijaliziran za slastice i slastičarstvo na kojem možete pronaći sve što vas zanima o slatkim temama.

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.