Poznati hrvatski slastičari samo za Slatkopediju otkrivaju koje će se slastice naći na njihovom blagdanskom stolu.
Svi ovih dana užurbano pripremamo slastice koje će obogatiti naše blagdanske stolove. Iznimka nisu ni naša poznata slastičarska imena. Razgovarali smo s Dinom Lončar, Julijom Beroš, Terezom Alabandom, Lukom Pavićem i Suzanom Kvesić i saznali čime će oni zasladiti Božić.
Dina Lončar
Priprema božićnih slastica glavni je zadatak Dine Lončar od koje svi u obitelji očekuju neku finu tortu. Budući da su članovi njezine obitelji „raštrkani“ na sve strane, sa slavljem počinju vikend prije Božića kako bi uspjeli božićne blagdane provesti s obje strane obitelji.
Ove godine Dina će svojoj obitelji sam Božić zasladiti božićnim panjem (Buche de Noel, Christmas log).
Naći će se na njezinom blagdanskom stolu i klasična torta, ali i raspucanci s kestenom koje jako vole jesti. Odlučila je ne pretjerivati sa slasticama jer „bude brdo hrane i onda se ne pojede, tako da će biti jedna vrsta sitnih kolača i te maksimalno dvije torte.“ I to joj je kaže puno budući da pripremi božićnih slastica prisustvuje i njezina jednogodišnja kći Hana pa je svoje omiljene božićne slastice iz djetinstva – vanilin kiflice i zvjezdice s pekmezom koje ju podsjećaju na baku, ove godine naručila.
Julija Beroš
I dok je Dina glavna i odgovorna za pripremu svih božićnih slastica u svojoj obitelji, u obitelji Julije Beroš, autorice bloga Torta, pinjur, pjat, vlada potpuno drugo pravilo jer je u njezinoj obitelji izrada kolača je podijeljena na sve generacije: „Moja mama je zadužena za neke „starinskije” kao kiflice s masti dizane u vodi ili londonere, ja radim one „pepavije“ tj. one koji traže više vremena kao breskvice, linzeri, paprenjaci, mađaricu i sl., a moje kćeri su zadužene za kuglice – rafaelo i ferero. U obitelji imamo i članove koji u pripremi sudjeluju samo izražavajući svoje slatke božićne želje, no da bi im se želje ostvarile -zadužimo ih za mljevenje oraha i badema ili čišćenje pečenih lješnjaka“ – opisuje nam Julija slatku tradiciju svoje obitelji.
Ove će se godine, kao i većinu prethodnih, na božićnom stolu njezine obitelji naći paprenjaci, medenjaci, mađarica, stollen, razne kiflice, londoneri, breskvici, polumjeseci od oraha, raspuklice, baci di dama i obavezno – njezini apsurdno čokoladni keksi koje svi obožavaju i koji prvi nestanu! „Svake godine kažemo da nećemo puno vrsta kolača, no nekako se na kraju, ti kolači uvijek umnože“ – smije se Julija i kaže: „Od slastica koje su tu konstanta od mog djetinjstva i koji se kao takvi nastavljaju i na moju djecu – izdvojila bih orahnjaču. Svake godine je pečemo na Badnjak bez recepta – onako „po sluhu“ – zapravo je ruke same rade – i onda na Božić probamo moju pa maminu orahnjaču i nadam se da će nam se u tom uskoro pridružiti i moje kćeri sa svojim orahnjačama.“ – kaže nam na kraju Julija.
Tereza Alabanda
U božićno vrijeme u obitelji Tereze Alabande kada je u pitanju priprema slastica sve oči uprte su u nju, koja svojoj obitelji najčešće priprema razne keksiće, makovnjaču, nougat (mandulat) s bademima, suhima marelicama i suhim brusnicama.
Slastica koja ju uvijek vrati u djetinjstvo su čokoladne bombice: „Obožavala sam rukama oblikovati kuglice pri čemu bi dobar dio smjese završio u mojim ustima, naravno. Kada bolje razmislim, i sada rado pravim kuglice, ali sa zdravijim sastojcima – lješnjacima, kakaom, koricom naranče i datuljama – to mi je najdraža kombinacija.“ – opisuje nam za kraj Tereza Alabanda.
Luka Pavić
Mladi slastičar Luka Pavić kaže da, otkako zna za sebe, u njegovoj je obitelji, za svaku deliciju zadužena njegova majka. Predivni deserti posluženi na njihovom stolu zauvijek će mu ostati u sjećanju kao jedan od najdražih dijelova Božića.
„Odrastanjem sam se i ja angažirao u cijelu tu priču i odlučio pomoći majci u stvaranju nekih novih deserata, čime je božićna priča postajala još čarobnija.“ – kaže Luka navodeći da će se i ove godine na blagdanskom stolu njegove obitelji naći suhi kolači kao što su raspucanci, svima drage breskvice, ali i marcipan kojem Luka voli dodati notu vlastitog stvaralačkog rukopisa. „Čaroliju stola nadopuniti će, zasigurno, poneki entermet te cream puffs craquelin.“ – najavljuje Luka.
„No, postoje oni kolači koji će me, bez obzira na razna iskustva i degustiranja vrhunskih slastica, uvijek vraćati u djetinjstvo i buditi u meni onu emociju koja se osjeti samo u trenucima sreće i blagostanja. U mom slučaju to su, bez ikakve dileme, princes krafne te upravo zbog toga svaki Božić upotpunim izradom gore navedene verzije pâte à chouxa!“-kaže nam za kraj Luka.
Suzana Kvesić
U obitelji Suzane Kvesić svi jako vole slastice i svatko želi da se baš njegova omiljena nađe na stolu pa oni pripremaju deset do petnaest vrsta kolača. Redovito se svake godine pripremaju: mađarica, salenjaci, bajadera, kokos rolada, vanilin cvjetići, ruske šubarice, čokoladne i rafaelo kuglice, polumjeseci, bijela pita. „Slobodno mogu reći da već tradicionalno imamo popis kolača po kojem pečemo još od djetinjstva.“ – kaže nam Suzana pa nastavlja: „Još kao djevojčice, moje dvije sestre i ja, za Božić bismo zajedno s mamom podijelile izradu kolača pa onda to nije i ni izgledalo tako puno posla. Danas sve imamo svoje obitelji i zaokupljene smo svojim obvezama pa doma pečemo samo koliko stignemo. Tako da moram priznati, posljednjih godina mama je zaslužna za većinu kolača na blagdanskom stolu i zahvaljujući mami i dalje uživamo u svojim najdražim blagdanskim slasticama.“
Slastica koji Suzanu vraća u djetinjstvo su najfiniji mamini salenjaci.
Fotografije: Dina Lončar, Julija Beroš, Tereza Alabanda, Luka Pavić i Suzana Kvesić
