U godini koja nije dala puno razloga za slavlje, današnji dan je kao stvoren za nazdravljanje jer svoj dan slavi omiljeno pjenušavo vino – šampanjac.
Prije jedanaest godina kalifornijiski bloger i vinski trener Chris Oggenfuss osnovao je Dan šampanjca, a obilježavanje ovog dana ove će se godine, zbog pandemije korona virusa, održati virtualno.
Mnogima omiljeno pjenušavao piće iz godine u godinu osvaja sve veći broj poklonika, a prilikom obilježavanja njegovog dana dobro je znati nekoliko informacija o njemu.
Šampanjac (fr. vin de Champagne) je naziv za pjenušavo vino koje dugim vrenjem u boci razvija vlastiti ugljični dioksid. Ime je dobio po pokrajini Champagne u Francuskoj odakle dolazi i danas je taj naziv rezerviran isključivo za pjenušce iz te pokrajine te predstavlja zaštićenu oznaku geografskog podrijetla. Iako se često i druge vrste pjenušavih vina naziva šampanjcem, ona se službeno smiju označavati isključivo kao pjenušac (fr. Vin mousseux).
Ovo se alkoholno piće proizvodi od određenih vrsta grožđa uzgajanog u regiji Champagne poštujući niz pravila kao što su specifični vinogradarski postupci, korištenje grožđa isključivo s određenih mjesta unutar regije Champagne, posebne metode prešanja grožđa te sekundara fermentacija vina u boci kako bi se postigla karbonizacija.
Kako bi se u potpunosti uživalo u okusu šampanjca potrebno ga je ohladiti na 7-9 °C, a nakon otvaranja pričekati 2-3 minute prije točenja. Šampanjac se služi u čašama s visokim vratom, a prilikom točenja u čaše treba paziti da se ne stvara prevelika količina pjene.
U svijetu slastica, šampanjac je čest gost. Najpoznatija kombinacija je ona s jagodama i čokoladom, no šampanjac se služi i uz različito voće, orašide, sladolede, sorbete, pudinge te brojne druge slastice, posebice one kremaste i slastice na bazi maslaca. Važno je znati da se šampanjac i citrusi ne ljube dobro, izuzev vrlo slatke mandarine i grčke naranče.
Fotografije: Unsplash
