Upravo završenu školsku godinu u Ugostiteljsko-turističkoj školi Osijek obilježio je jedinstveni inovativni obrazovni projekt Ledeni izazov – kreativnost bez granica, koji je rezultirao i izradom drugog obrazovnog materijala (DOM) koji je objavljen na nacionalnoj platformi Edutorij pod otvorenom licencom, čime je osigurana njegova besplatna i trajna dostupnost svim nastavnicima i učenicima u Republici Hrvatskoj.
Ledeni izazov – kreativnost bez granica jest inovativni obrazovni projekt Ugostiteljsko-turističke škole Osijek, sufinanciran sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, namijenjen darovitim učenicima koji se obrazuju za zanimanja slastičar/slastičarka, kuhar/kuharica te turističko-hotelijerski komercijalist.
Osmišljen je kao cjelovit i strukturiran obrazovni proces koji učenike vodi od identifikacije darovitosti, preko teorijske i praktične edukacije, do samostalne izrade autorskih proizvoda i njihovog javnog predstavljanja. Svaka faza pažljivo je planirana kako bi se kod učenika razvijale stručne kompetencije u području ledenih slastica, ali i istraživačke, komunikacijske te kreativne vještine važne za njihov profesionalni razvoj.
Projekt je izašao izvan zidova škole, i to ne samo omogućivši učenicima uključenim u projekt da osjete izazove rada u pravom radnom okruženju, već i rezultiravši jedinstvenim obazovnim materijalom koji je objavljen na nacionalnoj platformi Edutorij pod otvorenom licencom, čime je osigurana njegova besplatna i trajna dostupnost svim nastavnicima i učenicima u Republici Hrvatskoj.
O samom projektu, njegovu stvaranju, provedbi i rezultatima, kao i budućim planovima razvoja inovativnog i modernog obrazovanja za slastičare u okviru ove škole razgovarale smo s voditeljicom projekta, stručnom učiteljicom slastičarstva Marinom Majdenić.
Kako se rodila ideja za ovaj projekt i zašto su baš odabrane ledene slastice (ice cream i gelato)?
Ideja za projekt proizašla je iz novih strukovnih ishoda učenja “Ledene slastice”, koji su po prvi put sustavno uveli ledene slastice u kurikulum smjera slastičar. Kako do sada nije postojao prilagođen obrazovni materijal niti razrađen pristup radu s darovitim učenicima, prepoznato je to kao prilika da se škola i učenici pripreme na suvremen, sustavan i nadasve smislen način.
Ledene slastice odabrane su jer u sebi nose nešto posebno: spoj su znanosti i umjetnosti. S jedne strane tu je kemija smrzavanja, overrun, stabilizatori — sve ono precizno i tehnički zahtjevno. S druge strane, tu su okusi, teksture, boje, prezentacija — sve ono što ostavlja prostora za maštu i osobni potpis svakog učenika. Upravo ta kombinacija činila se idealnim poligonom za rad s darovitim učenicima, kojima je potreban dodatan intelektualni i kreativni izazov da bi se u potpunosti razvili. I baš zato ovaj projekt nije zamišljen kao jednokratna priča. Jer škola ima ambiciju da kontinuirano bude prepoznatljiva po inovativnim, suvremenim pristupima strukovnom obrazovanju — da se kroz projekte poput “Ledenog izazova” pokaže kako se kvalitetna nastava može graditi izvan okvira klasične učionice, u izravnoj suradnji s gospodarstvom i strukom, te da znanje i iskustvo koje učenici steknu zaista odgovaraju potrebama tržišta rada.
Koliko je učenika sudjelovalo u ovom projektu, na temelju čega su odabrani i kakvi su na kraju bili njihovi proizvodi?
U projektu je sudjelovalo deset darovitih učenika, iz tri od pet zanimanja koja se obrazuju u školi — slastičar, kuhar i turističko-hotelijerski komercijalist. Odabir se temeljio na kombinaciji više kriterija: samoprocjeni učenika putem Likertove skale, check-listi strukovnih učitelja kao ključnom kriteriju, općem školskom uspjehu, rezultatima na natjecanjima te angažmanu u izvannastavnim aktivnostima.
Kroz 14 radionica učenici su razvili napredne kompetencije u pripremi sladoleda i ledenih slastica, uključujući veganske, dijabetičke, bezlaktozne, bezglutenske i bezalergenske varijante. Kao kruna rada, učenici su samostalno osmislili svoj autorski proizvod namijenjen osobama s posebnim režimima prehrane, bez glavnih alergena, kombinirajući fuzijski koncept okusa s profesionalnim standardima sigurnosti hrane.
Možete li nam malo detaljnije opisati sadržajne cjeline projekta odnosno konkretno znanje koje su djeca dobila?
Program je osmišljen kroz ukupno 14 radionica koje su učenike vodile korak po korak — od prvog upoznavanja s temom, preko teorije, sve do samostalne praktične izrade. Krenulo se s jednom uvodnom radionicom, nakon koje je uslijedilo šest teorijskih i šest praktičnih radionica, te jedna specijalistička.
Svaka od šest tematskih cjelina osmišljena je tako da učenicima približi jedno posebno područje ledenih slastica: Gelato Mastery kroz klasične sladolede, Plant-Based Magic kroz veganske, Sweet Balance kroz dijabetičke, Lacto-Free Excellence kroz sladolede bez laktoze, Gluten Safe Creations kroz bezglutenske, te Allergen-Free Fusion kroz sladolede bez alergena. Na taj način učenici nisu samo učili recepte, nego su razumjeli zašto se određeni sastojci koriste, kome su namijenjeni i kako prilagoditi slastice osobama s posebnim prehrambenim potrebama.
Na specijalističkoj radionici otvorena su vrata struci — vanjski stručnjaci iz prehrambene industrije učenicima su predstavili kako se u praksi koriste industrijske baze i paste. A kako znanje ne bi ostalo samo u učionici, program je nadopunjen terenskom nastavom u partnerskim ugostiteljskim objektima, gdje su učenici izravno upoznali kako sladoled zaista izgleda kada se proizvodi i prodaje na tržištu.
Koji su točno koraci modernizacije dosadašnjeg školovanja provedeni u ovom projektu?
Kroz ovaj projekt željelo se ostaviti trajan doprinos — ne samo iskustvo za deset uključenih učenika, nego i obrazovni resurs koji će koristiti budućim generacijama. Kao voditeljica projekta ja sam, zajedno s projektnim timom, osmislila i provela niz aktivnosti koje su rezultirale izradom drugog obrazovnog materijala (DOM). Riječ je o sadržaju koji do sada nije postojao za ovaj segment kurikuluma. Materijal je objavljen na nacionalnoj platformi Edutorij pod otvorenom licencom, čime je osigurana njegova besplatna i trajna dostupnost svim nastavnicima i učenicima u Republici Hrvatskoj.
Drugi važan iskorak bio je razvoj razlikovnog kurikuluma posebno prilagođenog darovitim učenicima. U njegovu izradu svjesno je uključen interdisciplinarni pristup te su, uz struku, angažirane i stručne suradnice psihologinja Tanja Kelava te nastavnica hrvatskog jezika Sanja Klanac. Time je osigurano kvalitetnije razumijevanje i poticanje darovitosti kroz različite stručne perspektive, a ne isključivo unutar strukovnog okvira. Uveden je i sustavan model višekriterijske identifikacije darovitih učenika, koji omogućuje pravednije i cjelovitije prepoznavanje njihovih potencijala. Posebno važan segment projekta bilo je povezivanje škole s gospodarstvom kroz terensku nastavu kod partnera iz struke. Nastava je time premještena iz učionice u stvarno radno okruženje, što je učenicima omogućilo izravno iskustveno učenje i uvid u funkcioniranje struke u praksi. Uz navedeno, značajan doprinos projektu dao je kolega Ivan Kelava, strukovni učitelj kuharstva, koji je razvio vizualni identitet projekta te sudjelovao u njegovu oblikovanju i pisanju. Vizualni identitet pratio je projekt u svim fazama predstavljanja te je uvelike pridonio njegovoj prepoznatljivosti.
Na kraju, izražava se zahvalnost ravnatelju Andreju Kristeku na kontinuiranoj podršci, prepoznavanju vrijednosti projekta od samog početka te stvaranju uvjeta koji su omogućili njegovu kvalitetnu i samostalnu provedbu.
Kakve su bile reakcije učenika na ovaj projekt?
Učenici su bili oduševljeni — koncept rada im se izrazito svidio, kao i mogućnost da svoje znanje primijene na konkretnim, autorskim proizvodima koje su zatim predstavili javnosti. Posebna vrijednost ovog projekta je činjenica da su upravo ovi učenici prvi u školi koji su sudjelovali u ovakvom obliku rada, pa su tako stekli znanja i iskustva koja im daju jasnu prednost i bolju pripremljenost za tržište rada.
Reakcije učenika potaknule su i daljnje korake — već postoje konkretni planovi da učenici koji su prošli ovu vrijednu edukaciju preuzmu ulogu mentora ostalim učenicima, pri čemu se taj pristup ne planira ograničiti samo na darovite učenike, već proširiti i na redovne razrede. Ovakav model prijenosa znanja dodatno dobiva na važnosti s obzirom da je od ove nastavne godine uveden novi model obrazovanja – modularna nastava – kroz koju se učenicima na drugačiji, suvremeniji i kvalitetniji način prenose znanja i iskustva. Na taj način projekt ne završava sa svojom provedbom, već nastavlja djelovati kroz prijenos znanja unutar same škole, s generacije na generaciju.
Kakav je utjecaj ovog projekta za budućnost vaše škole?
Ovaj projekt je puno značio i vjeruje se da će njegov utjecaj trajati dugo nakon što formalno završi. Pozicionirao je školu kao primjer dobre prakse u uvođenju novih strukovnih ishoda učenja “Ledene slastice” u nastavu — a to je nešto na što smo posebno ponosni jer smo bili među prvima koji su se ozbiljno uhvatili u koštac s tim novitetom u kurikulumu.
Najvažnije od svega, iza projekta je ostao trajan obrazovni resurs koji neće koristiti samo školi, nego generacijama učenika i nastavnika širom cijele Hrvatske. To je najveća vrijednost — činjenica da je nešto što je stvoreno s puno rada i stručnosti zaista korisno i drugima. Projekt je ojačao i partnerstva s lokalnim gospodarskim subjektima, što otvara vrata budućoj suradnji. Također, dobiven je testiran i evaluiran model identifikacije i rada s darovitim učenicima, koji se sada može prenijeti i na druga stručna područja. Time ovo nije kraj, nego temelj za daljnji razvoj.
Imate li u planu slične projekte u budućnosti?
Da, planovi su brojni. Već je u pripremi novi projekt usmjeren na darovite učenike, koji nastavlja na isti, dokazano uspješan model rada. Osim toga, u planu su i kreativni projekti namijenjeni svim učenicima, ne samo darovitima, kako bi se ovakav način učenja kroz praktičan rad, kreativnost i suradnju s gospodarstvom proširio na što veći broj njih.
Škola ima ambiciju da kontinuirano bude prepoznatljiva po inovativnim, suvremenim pristupima strukovnom obrazovanju — da se kroz projekte poput “Ledenog izazova” pokaže kako se kvalitetna nastava može graditi izvan okvira klasične učionice, u izravnoj suradnji s gospodarstvom i strukom, te da znanje i iskustvo koje učenici steknu zaista odgovaraju potrebama tržišta rada.
Fotografije:
