Čokolada je užitak mnogih i glavni sastojak nebrojenih recepata.
Čokolada se u slastičarstvu upotrebljava u svim njenim oblicima, od čokoladnog praha, pa sve do bijele čokolade. Osnovni sastojak čokolade je plod tropske biljke kakaovac, koji se peče i melje kako bi se dobio takozvani čokoladni liker, odnosno zrno u tekućem stanju. Liker se dalje preša kako bi se odvojio kakao maslac i kakao prah ili se dodaju šećer i mlijeko u prahu u različitim omjerima s obzirom na vrstu čokolade koja se proizvodi. Proizvodnja čokolade može trajati i tjedan dana.
Čokolada za kuhanje
Čokolada koja se najčešće upotrebljava za izradu slastica je čokolada za kuhanje. Sadržaj kakaa u čokoladi za kuhanje je oko 40%. Sadrži manje šećera nego mliječna čokolada i ima intenzivniju aromu. Lako se topi, što je čini savršenom za izradu slastica.
Bijela čokolada
Umjesto kakaa, bijela čokolada sadrži najmanje 20% kakao maslaca, mlijeko u prahu i šećer, što joj daje bijelu boju. Mogu joj se dodati i neki drugi sastojci poput vanilije. Bijela čokolada najbolje pristaje desertima s bobičastim voćem.
Mliječna čokolada
Mliječna čokolada sadrži nizak postotak kakaa, šećer u većim količinama, mlijeko u prahu i kakao maslac. Nije pogodna za spravljanje slastica te ju je najbolje konzumirati samu.
Tamna čokolada
Nema točnog postotka kakaa kojeg čokolada mora sadržavati kako bi se nazvala tamnom. Neki tvrde da je prava tamna čokolada ona koja sadrži više od 75% kakao mase, drugi tvrde da je za tamnu čokoladu dovoljno 50% kakao mase, a treći pak u tamnu čokoladu ubrajaju i čokoladu za kuhanje. Zasigurno, veći postotak kakaa znači da je čokolada kvalitetnija.
Tamne čokolade imaju manje šećera i intenzivniji okus. Najbolje su za svaki recept u kojem se treba osjetiti jaki čokoladni okus, poput brownija. Od ovakve čokolade radi se i vruća čokolada. No, tamne čokolade mogu upiti tekućinu u smjesi, pa se zna dogoditi da je biskvit suh.
Fotografije: Pixabay
