Ova se, od davnina poznata ljekovita biljka u današnje vrijeme sve češće koristi u izradi slastica.
Bazga spada u rod listopadnih grmova te se smatra najljekovitijom biljkom Europe. U ljekovite se svrhe koristila još u doba Hipokrata, Plinija, Galiena, Heraklija. Stablo bazge može narasti od 3 do 10 metara u visinu. Listovi su svijetlozeleni, perasti, jajasti i ušiljeni, a cvjetovi bijele ili žućkaste boje, intenzivnog mirisa. Plodovi bazge su bobice, crne boje, veličine 3 do 6 mm sa po 3 sjemenke u kojima je sadržan sočan crveni sok. Bazga cvate od travnja do lipnja. U prošlosti se vjerovalo kako grančica bazge u džepu štiti od reume. Vino od bobica bazge smatralo se vilinskim pićem te se vjerovalo da onaj tko ga popije stječe moć komunikacije s vilama.
Ljekovita svojstva bazge
Bazga obiluje flavanoidima te se vjeruje da su upravo oni odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Koristi se u prevenciji karcinoma. Ima antivirusno i antimikrobno djelovanje te jača imunitet pa je dobar saveznik u sprečavanju gripe i prehlade. Olakšava disanje i pomaže kod iskašljavanja pa se koristi i kod liječenja astme. Ima laksativna i diuretička svojstva, zbog čega je dobar saveznik u mršavljenju.
Čuvanje bazge
Cvjetovi bazge beru se za suhih dana, nikako poslije kiše. Može ih se sušiti obješene na propuhu, a nakon sušenja čuvaju se na suhom i tamnom mjestu u staklenim posudama s poklopcem ili u celofanskim vrećicama, najduže 12 mjeseci. Bobice bazge beru se krajem ljeta kada potpuno sazriju.
Upotreba bazge u slasticama
Od bazge se može izraditi ukusnu marmeladu, a može ju se koristiti i za aromatizaciju voćnog kompota.
Pohane cvjetove bazge priprema se tako da ih se ubaci u tijesto od palačinki pa prži u dubokom ulju. Služi se uz dodatak šećera u prahu, cimeta, lješnjaka, badema ili nekog voćnog sirupa.
Danas se u izradi slastica sve češće koristi sok ili sirup od bazge za različite voćne torte i kolače pa je tako svoje mjesto našla i u svadbenoj torti princa Harryja i njegove odabranice Meghan.
Fotografije: Pixabay
