Danas se u Americi obilježava Nacionalni dan vruće čokolade, toplog napitka obožavanog diljem svijeta.
Vruća čokolada već je dugo neizostavni napitak u mnogim zemljama diljem svijeta. Prema nekim tvrdnjama prvi su vruću čokoladu napravili Mayi prije otprilike 200 godine te su je servirali s čilijem, a ovaj je čokoladni napitak dugo vremena ostao dio astetske kulture. Međutim, drugi izvori navode kako povjesničari smatraju da je civilizacija Olmec iz južnog Meksika prva ispekla plod kakaa te mu zatim dodala vodu i druge sastojke. U prilog tomu govori i činjenica da su arheolozi pronašli njihovu keramiku s tragovima čokolade koja datira 1700 prije nove ere. Prema tim navodima, Mayi i Asteci su od njih preuzeli tu naviku te su pili gorku čokoladu zvanu xocoatl koja se služila mlaka i pjenasta.
Zahvaljujući svojim osvajačkim pohodima, i Španjolci su upoznali vruću čokoladu, ali su je oni malo zasladili, dodavši joj cimet, šećer i druge začine. Ipak, izvori kažu da je to i dalje bilo daleko od današnje slatke čokolade. Ljubav prema vrućoj čokoladi u Španjolskoj je prisutna i danas pa se kod njih vruća čokolada s churrosima smatra idealnim doručkom za radnika.
Tijekom povijesti vruća je hrana imala važnu ulogu u brojnim ratovima i velikim istraživačkim pohodima. Tako su ovim čarobnim napitkom liječili ozlijeđene i umiruće vojnike, mnogi su se ratnici za odlazak u borbu pripremali upravo ispijajući vruću čokoladu, istraživači koji su išli u ekspediciju na Južni pol navodno su se grijali vrućom čokoladom, a njezin je strastveni obožavatelj bio i treći američki predsjednik Thomas Jefferson.
Tijekom XVI. i XVII. stoljeća vodile su se velike rasprave o tomu je li vruća čokolada hrana ili piće te smiju li je rimokatolici konzumirati tijekom posta. Tadašnji papa Grgur XIII. odobrio je konzumaciju vruće čokolade, no rasprava o prihvatljivosti je nastavljena i nakon toga, a mnogi su svećenici zabranili konzumaciju vruće čokolade tijekom posta.
Vruća čokolada se od XVI. do XIX. stoljeća smatrala. Tako je istraživač Francisco Hernánde napisao da vruća čokolada pomaže u liječenju vrućice i bolesti jetre, dok je drugi istraživač Santiago de Valverde Turices vjerovao da velike količine vruće čokolade pomažu u liječenju bolesti prsnog koša, a manje mogu pomoći u liječenju poremećaja u želucu. Studija koju je proveo Cornell University je pokazala da vruća čokolada sadrži manje antioksidansa od vina i čaja pa smanjuje rizik od srčanog udara. Neke su studije navodno otkrile i da vruća čokolada korisna u prevenciji raka te u snižavanju krvnog tlaka.
I na kraju važno je napomenuti kako mnogi miješaju vruću čokoladu i vrući kakao koji ipak nisu isti. Naime, vrući je kakao napravljen od zrna kakaa iz kojih je potpuno odstranjena masnoća tj. kakao maslac, dok se za izradu čokolade koriste zrna koja sadržavaju maslac. Drugi izvori navode da se kakao radi isključivo od kakao praha, a da se vruća čokolada radi od gorke ili mliječne čokolade.
Naslovna fotografija: Freepik
