Ovaj se iznimno skupi začin koristi i kao prirodno bojilo, ali i u slastičarstvu, u izradi brojnih krema, pudinga, sladoleda te drugih slastica.
Šafran (lat. Crocus sativus) je livadna biljka iz porodice Iridaceae koja ima kratku sezonu cvata – samo tri tjedna u godini, a cvatnja se odvija u ožujku. Cvjetovi šafrana su zvonoliki, imaju šest latica, tri žuta prašnika, a boja cvijeta varira. Listovi šafrana su dugački, uski, nenazubljeni, s bijelom linijom duž lista. Ime je dobio po perzijskoj riječi za’faran, što u prijevodu znači “budi žut”. Kao začin je iznimno cijenjen, a poznat je od davnina te se koristio u Mezopotamiji, još prije 5000 godina. Simbol je materijalne i duhovne mudrosti i bogatstva. Zbog specifične žute boje se, osim kao začin, koristi i kao prirodno bojilo u prehrambenoj industriji, ali i u medicinske svrhe.
Stigme šafrana sadrže brojne fitokemikalije kao što je krocin, pikrokrocin, likopen, karotenoide i alkaloide koji usporavaju gubitak vida u starosti, pomažu u usporavanju rasta stanica tumora, ublažavaju grčeve i bolove te imaju povoljan učinak kod bolesti dišnog sustava. Šafran je prirodni lijek za depresiju, a poboljšava i pamćenje i kognitivne sposobnosti. Također, pomaže u ublažavanju bolesti kao što je Alzheimer. Koristi se i u kozmetičke svrhe jer doprinosi usporavanju pojave bora i mrlja.
Sušeni se šafran može kupiti tijekom cijele godine, u trakicama i u prahu, u pakiranjima različitih veličina. Rok trajanja je najviše 36 mjeseci, a mora se čuvati na hladnom mjestu, daleko od izvora svjetlosti koja narušava njegovu kvalitetu.
Šafran se pri izradi slastica dodaje tijestima, kremama, pudinzima, preljevima, sladoledima te voćnim salatama.
Fotografije: Pixabay
