Ništa nije slađe od nestrpljivog otvaranja 24 prozorčića iza kojih se krije slatka čokoladica, a tko je i kada započeo tu tradiciju donosimo u nastavku.
Otvaranjem svakog prozorčića kalendara sve smo bliže Božiću, a tomu se jednako vesele i mali i veliki.
Sve do 16. stoljeća, djeca su darove dobivala samo za Sv. Nikolu, a tu je tradiciju promijenio reformist Martin Luther koji je uveo i božićno darivanje. No kako bi skratili čekanje do božićne noći, njemački su protestanti osmislili adventski kalendar. Varijante kalendara bile su daleko od ovih današnjih najslađih pa su tako siromašne obitelji iscrtavale kredom 24 crtice na vratima koje bi djeca svakodnevno brisali i tako odbrojavali dane. U imućnijim obiteljima djeca su dobivala medenjake svaki dan. Ideja o odbrojavanju dana do Božića svidjela se i katolicima pa se ova tradicija proširila Njemačkom.
Jedna je protestantska knjižara, 1902. otisnula prvi adventski kalendar u obliku sata, a dvije godine kasnije jedne je novinska kuća u svoju štampu uključila i božićni kalendar. Nakon toga, 1908. Izdavačka kuća iz Munchena prodavala je raznobojne fotografije koje su se izrezivale i lijepile na za to predviđenu ploču s 24 utora.
Prvi adventski kalendar s vratašcima nastao je 1920., a iza svakih vrata skrivao se biblijski stih.
Prvi kalendar s čokoladicama osmišljen je 1950. i od tada je krenula njihova masovna proizvodnja. Iza svakog prozorčića krije se čokoladica u plastičnom kalupu blagdanskog motiva, s oslikanom pozadinom.
Neki gradovi izrađuju i kalendare veličine kuća pa se tako najveći svjetski adventski kalendar veličine 857 kvadratnih metara nalazi u Leipzigu te se svakog popodneva otvaraju po jedna vratašca iza kojih se nalazi osvjetljeni blagdanski motiv.
Danas postoje brojne varijante slatkih adventskih kalendara, različitih brandova, veličina, punjenja, oblika i motiva, no jedno je sigurno, dok god se u njima kriju slatkiši djeci će oni mamiti osmijeh na lice.
Izvor: dw.com
Fotografija: Unsplash