Gotovo je nemoguće proći duž Jadranske obale i ne probati rafiol, a dalmatinske fešte bez njega su nezamislive stoga ne čudi da je upravo umijeće njegove izrade upisano u Registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara.
Ministarstvo kulture i medija uvrstilo je u Registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara umijeće izrade rafijola.
Odluka o upisu Umijeća pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uz isticanje mikrolokalnih specifičnosti donesena je zbog iznimne društvene i identitetske uloge rafiola u lokalnim zajednicama, koja je rezultat kontinuiranog prenošenja znanja i vještina pripreme, kako u obiteljima, tako i u javnoj sferi te njihova iznimnog potencijala kao kulturno-turističkog simbola, ali i proizvoda.
Na ovaj se način lokalnoj zajednici s pravom daje mogućnost isticanja svoje specifičnosti, ali pod zajedničkim, objedinjenim zaštićenim kulturnim dobrom.
Ovo se umijeće pripreme odnosi na tradicijsku hrskavu nadjevenu tjesteninu u obliku polumjeseca. Prema nekim istraživanjima talijanskih povjesničara priprema punjene tjestenine započela je, najvjerojatnije, krajem srednjeg vijeka, a zapisane recepte nalazimo u XV. i XVI. stoljeću. Ovaj tip slastice poznat je na širem kulturnom području Sredozemlja, na primjer na području Sicilije, Napulja, Genove, pa sve do pokrajine Veneto.
U hrvatskoj tradicijskoj kuhinji ova slastica izrađuje se uglavnom na jadranskom području. S obzirom na mikrolokalne specifičnosti, ali i sličnosti u načinima pripremanja, izgledu i vremenu u kojem su se rafioli pripremali, donesen je skupni upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
U prošlosti su rafioli bili neizostavan dio tradicijskih svečanih jelovnika duž naše obale, a s obzirom na velik broj nositelja očito je da je ova tradicija još uvijek živa.
Inicijativu za upis ovog kulturnog dobra u Registar pokrenule su trogirska zajednica i Društvo Kameni cvit.
Upravo u Trogiru rafijol ima iznimnu društvenu, simboličku i identitetsku vrijednost, a prenošenje i očuvanje znanja o njegovoj pripremi čine važan dio lokalnoga kulturnog identiteta.
Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola prepoznato je kao nematerijalno kulturno dobro i na širem području jadranskog dijela Hrvatske.
Važno je naglasiti kako ne postoji jedinstveni recept za ovu slasticu, pa je tako na jednom području moguće naći različite inačice i male posebnosti u vještini i znanju pripreme tog specijaliteta.
Nositelji upisa u Registar su: Samostan sv. Margarite, Pag; Muzej Cetinske krajine, Sinj; Folklorni ansambl Tempet, Makarska; Udruga „Porići 1680.“, Makarska; Matica umirovljenika Makarska, Makarska; Benediktinski samostan sv. Nikole, Trogir; Osnovna škola Petar Berislavić, Trogir; Društvo Kameni cvit, Trogir; Turističko-ugostiteljska škola Šibenik, Šibenik; Pučko otvoreno učilište Imotski, Imotski.
Fotografija: Vila Rafijola
