Čokolada i drugi proizvodi od kakaa se i ove godine nalaze na vrhu ljestvice poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prema ukupnoj vrijednosti izvoza.
Hrvatska gospodarska komora izdala je priopćenje o uvozu i izvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prema kojima je vidljivo da i nadalje raste deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Naime, u cijeloj 2019. izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda porastao je za 7 posto, odnosno za 140 milijuna eura (s 2,02 na 2,16 milijardi eura) u odnosu na 2018. godinu, dok je uvoz rastao za 12 posto, odnosno za 365 milijuna eura (s 3,03 na 3,39 milijardi eura) pa nam je minus u vanjskotrgovinskoj bilanci porastao za 23 posto, s milijardu na 1,23 milijarde eura. Tako nam je i pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini pala za 3 posto u odnosu na 2018., sa 67 na 64 posto.
I ove godine, baš kao i prethodne dvije, najviši udio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti izvoza otpada na čokolade i druge proizvode od kakaa (7,9 posto), iza kojih slijedi kukuruz (6,5 posto), cigare i cigarete (5,2 posto) te svježa i rashlađena riba (5,1 posto).
Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivna bilanca u robnoj razmjeni zabilježena je u žitaricama, uljaricama, ribi, duhanu te mesnim prerađevinama.
Gledajući ukupnu robnu razmjene Hrvatske s inozemstvom u 2019. također je zabilježen rast izvoza od 6 posto u odnosu na prethodnu godinu (s 14,5 na 15,4 milijardi eura). Istovremeno nam je uvoz narastao za 5 posto (s 23,7 na 24,8 milijardi eura) pa je u promatranom razdoblju ukupna pokrivenost uvoza izvozom porasla sa 61 na 62 posto.
U uvozu se na drugom mjestu, iza mesa i klaoničkih proizvodi, nalaze proizvodi na bazi žitarica i škroba, slijedi mlijeko i mliječni proizvodi te voće. Kako kažu iz Hrvatske gospodarske komore, sve su to proizvodi s visokom dodanom vrijednosti, što zapravo govori da imamo lošu strukturu proizvodnje i to moramo mijenjati.
Što se tiče izvoza, najviše izvozimo žitarice, različite visokoprerađene prehrambene proizvode i proizvode na bazi brašna i škroba.
Iz HGK-a navode da je paradoksalno da u suvišku proizvodimo pšenicu i kukuruz, a s druge strane uvozimo velike količine proizvoda od brašna i škroba pa kao ilustraciju navode podatak da godišnje uvezemo preko 20 milijuna eura smrznutih pekarskih proizvoda. „To govori da moramo povećavati proizvodne kapacitete, ulagati u inovacije, nove tehnologije, digitalizaciju i stvarati konkurentnije proizvode“, izjavio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, dodavši kako strategijom i politikom potpora moramo usmjeriti proizvodnju prema povećanju produktivnosti i samodostatnosti.
Naglasio je i kako su nam u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle za 3,3 posto, a na to povećanje najviše su utjecala povećanja cijena voća za 12 posto i mesa za 9 posto.
Fotografija: Unsplash
