Ukusno i mirisno ljetno voće, koje se uz višnje, šljive i marelice, ubraja se u koštunjičavo voće, idealan je izbor za pripremu jednostavnih ljetnih slastica.
Voće koje u svim krajevima svijeta asocira na ljeto svakako je breskva (lat. Prunus persica). Stablo breskve pripada porodici ruža i može narasti i do deset metara u visinu. Potječe iz Sjeverozapadne Kine gdje se i danas uzgaja gotovo 60% od ukupnog broja breskvi u svijetu. Do Europe breskva je stigla za vrijeme Rimljana u III. ili IV. stoljeću. Rimljani su je pak prenijeli od Grka, a Grci od Perzijanaca otkud i potječe latinski naziv breskve.
Iako se breskva najčešće smatra različitim voćem od nektarine, breskve i nektarine zapravo su ista vrsta voća. Nektarina je breskva koja je prirodnim genetskim mutacijama ostala bez “dlačica” na kori. Sočni plod stabla breskve ovisno od vrste dozrijeva od proljeća do kasnog ljeta i zajedno s višnjama, šljivama i marelicama, ubraja se u koštunjičavo voće.
Ljeto je najbolje godišnje doba za kupovinu bresaka, tada su na vrhuncu sezone, najbolji im je okus i očuvane su nutritivne vrijednosti. Najbolje je kupiti breskve kojima koža nije naborana, a na stisak su pomalo mekane. Ako breskva nije dovoljno zrela, najbolje će dozrjeti u papirnatoj vrećici na sobnoj temperaturi ili na suncu.
Zašto jesti breskve
U breskvama je prisutan širok raspon vitamina i minerala. Između ostalog, bogate su vitaminom C koji ima važnu ulogu u proizvodnji kolagena i pozitivno utječe na zdravlje kože i kose. Sadrže i kalij koji je poznat kao mineral važan za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava.
Osvježavajuća poslastica
Breskve su prava osvježavajuća poslastica kada se jedu bez ikakvog posebnog pripremanja. Lijepo se slažu s drugim voćem u voćnim salatama i zobenoj kaši. Odlična ideja za jednostavnu ljetnu slasticu od bresaka jesu breskve pečene na lisnatom tijestu, a pečenjem će se širiti miris ove neodoljive ljetne voćke.
Fotografije: Pixabay
