Branka Vukčević: “Kako mi je dekoriranje slastica pomoglo preživjeti najteži životni period i ostvariti najveću želju”

Urednica časopisa Moya magazin, koji je od kraja prošle godine dostupan na tržištu Crne Gore, u razgovoru za naš portal priča o najvećim izazovima prilikom pokretanja časopisa, kao i o tomu kako joj je dekoriranje slastica pomoglo u suočavanju s najvećim životnim izazovom.

Od kraja prošle godine ljubitelji dekoriranja slastica na području Crne Gore, ali i susjednih zemalja, imaju novi medij posvećen upravo tomu – Moya magazin, koji je pokrenula Branka Vukčević, crnogorska dekoraterka slastica koja je svoje dosadašnje znanje odlučila podijeliti sa svima koji se dekoriranjem slastica bave profesionalno ili amaterski.

Okupivši oko sebe kvalitetan tim koji iz broj u broj donosi zanimljive i kvalitetne tekstove, pokrenula je časopis koji je do sada u tiskanom izdanju doživio dva broja, a onda je pandemija korone natjerala Branku da ga prebaci u digitalno izdanje.

Iako je upravo ovaj časopis bio povod našeg razgovora, Brankina slatka karijera traje puno duže -iza nje je cijelo desetljeće dekoriranja slastica, a u tih deset godina dekorirala je preko 5.000 torti.

Kako je sve krenulo, kakvu su bitnu prekretnicu torte označile u njezinom životu i koje još slatke planove ima, ispričala je u razgovoru za naš portal.

Krajem prošle godine na tržištu u Crnoj Gori pojavio se novi časopis posvećen dekoraciji slastica. Možete li nam nešto više reći o ovom projektu – kako ste došli na ideju pokretanja ovakvog časopisa i koliko je vremena prošlo od ideje do realizacije?

Ideja za pokretanje časopisa je došla sasvim spontano. S obzirom na to da sam i sama imala priliku surađivati s jednim od najpoznatijih svjetskih časopisa o dekoraciji slastica – American cake decorating magazinom – u kojem je objavljen moj tutorijal za tortu Djeda Mraza, pomislila sam kako bi bilo sjajno da i mi imamo nešto slično u našoj regiji. Dekoraterima s ovih prostora su takvi časopisi dostupni samo u digitalnoj verziji, a osim jezičke barijere, i sam sadržaj je više prilagođen zapadnom načinu pripreme slastica. U kolovozu prošle godine, uz prijateljičinu pomoć, uspjela sam nabaviti tiskani broj spomenutog izdanja i dok sam ga držala u rukama i uživala u mirisu tiska i dodiru stranica, shvatila sam da taj osjećaj ne može zamjeniti digitalna forma…To me je negdje i ohrabrilo da pokušam pokrenuti svoju ideju. Budući da je bilo teško uskladiti vrijeme sa željama, pred Novu godinu smo izdali svoj prvi digitalni broj, dok je tiskani broj sačekao veljaču. Čitavom projektu pomogla je općina Bar, koja je moju priču svrstala u sjajnu poslovnu ideju.

Zašto ste baš odabrali područje dekoriranja slastica?

Pa rekla bih da je to bio jedan logičan korak s obzirom na to da iza sebe imam preko 5.000 dekoriranih torti, smatrala sam da kao netko tko ima toliko iskustvo, mogu doprinijeti da i mi dekorateri dobijemo jedan afirmativni vid medija koji može u istom trenutku inspirirati, educirati i motivirati. Drugi razlog je velika ljubav, divljenje i poštovanje prema ovoj slatkoj umjetnosti, koja do sada nije bila dovoljno istaknuta u našoj regiji. Sva ta slatka remek djela su „živjela“ vrlo kratko i ovisila o algoritmu društvenih mreža, tako da je želja za popularnošću urušila kompetentnost i postavila pitanje: „Ako su svi majstori ovog posla, tko je onda ustvari majstor?“

Koji su najveći izazovi bili pred vama prije pokretanja ovog časopisa, a koji su sada?

Slobodno iz ovog ugla mogu reći da je danas pokrenuti časopis izuzetno teško i da nije bilo ogromne pomoći moga brata, sama ne bih uspjela sama nositi se sa svim izazovima. Od čitave papirologije, distribucije, kalkulacije isplativosti – konstantno smo nailazili na prepreke i nedovoljno informacija. Po nekoj statistici svakom časopisu je potrebno oko godinu dana da bi projekt uopće postao isplativ, što je značilo da nam predstoji lavovska borba da bi se izborili za svoje tržište. Baš kad smo uspjeli tiskati drugi broj, koji je izašao u veljači, i uploviti u neke mirnije tokove – u smislu promocija, počela je pandemija. Zbog ogromnih troškova koje tisak zahtijeva, nismo smjeli riskirati pa smo sljedeća dva broja vratili opet na digitalna izdanja. Iako u ožujku nismo mogli predvidjeti koliko situacija može potrajati, nismo željeli riskirati čitav projekt i vrlo brzo smo rekonstruirali dosadašnju internetsku stranicu i dio saržaja ponudili u besplatnoj formi. Upravo taj korak nam je omogućio nastavak naše priče jer sponzori su bili u jako teškoj situaciji i morali smo napraviti pauzu s novim izdanjima. Internetska stranica Moya slatka umjetnost je donijela neke nove uvide i mogućnosti, kao i nadu da ćemo kad sve ovo prođe ponovo listati stranice jedne divne slatke priče.

Dolazite li lako do tema i sugovornika o kojima pišete u svom časopisu i općenito čini li vam se da na ovom području ima dovoljno interesa za slatke teme dekoriranja slastica?

Desetogodišnje iskustvo mi je donijelo i sjajna poznanstva s kolegama iz čitavog svijeta, tako da je sugovornika bilo i više nego dovoljno. Teme smo uskladili da budu podjednako zanimljive kako  kolegama, tako i hobistima i domaćicama, što nam je i vrlo brzo osiguralo i prve pretplatnike iz čitave regije.

U današnje vrijeme osim ukusa je izuzetno bitno kakvu emociju slastica izazove i svojim izgledom. Samim tim svi koji se bave slastičarstvom su bili primorani uskladiti se sa željama kupaca i educirati u području dekorativnog slastičarstva, što putem interneta ili tečajeva koji se u posljednjih 5-6 godina održavaju i kod nas u regiji. Tako se ovakva vrsta časopisa može gledati i kao potrebna svima koji su u poslu. S druge strane hobisti i domaćice također vole svoje ukućane oduševiti svojom kreativnošću i lijepo ukrašenim slasticama pa na taj način uštedjeti i uživati u stvaralaštvu.

Možete li nam predstaviti vaš tim koji stoji iza ovog slatkog časopisa?

Pored suradnika iz svijeta slastičarstva, koji se mijenjaju iz broja u broj, naš tim čine: Ivona Aladrović iz Novog Sada, koja čitatelje vodi u najdalje krajeve svijeta da bi ih upoznala s porijeklom i poviješću nekih kolača ili sirovina od kojih se oni prave; Sara Nikolić koja nas uči o osnovama slastičarstva; Danica Vuletić koja nas kroz indijsku astrologiju upoznaje kako su zvijezde utjecale na put poznatih dekoratera; Marija Martinović iz Podgorice, uz čiju lektorsku podršku priče suradnika dobijaju slađi dojam; Miljan Vuletić, trenutno na masteru fotografije u Pragu, koji je zadužen za kreativni i organizacijski dio časopisa i koji je zaslužan za savršen vizualni identitet našeg slatkog projekta i na kraju moja malenkost, urednica i izdavač.

Vi ste već duže vrijeme prisutni u području dekoriranja slastica – kad ste se počeli baviti dekoriranjem slastica i na koji način ste stekli znanja iz tog područja?

Svoju prvu tortu sam napravila 2010. godine za mamin rođendan. Igrom slučaja za mene je ta torta bila velika prekretnica u životu jer me je uvela u jedan sasvim novi, ljepši svijet i pomogla mi da sačuvam zdrav razum i dobijem dijete. Prije toga sam imala jednu izuzetno tešku operaciju uzrokovanu infekcijom koja se dogodila prilikom embriotransfera, koja je bila kap koja je prelila čašu sedmogodišnje borbe za potomstvo. Točno godinu i pol mi je trebalo da skupim preostale kockice sebe i priupitam muža da odvojimo 100 eura za alat za dekorianje torti. Moj divni muž je samo klimnuo glavom iako smo bili u dugovima do vrata zbog nekoliko izvantjelesnih oplodnji, svjestan da se hvatam za posljednju slamku da pokušam dalje.

S obzirom na to da sam samouka, učila sam polako u hodu i provodila svoja istraživanja da bi pronašla način kako da izvedem neku tehniku. Tada u regiji nije bilo tečajeva i jedini način je bio da učite na vlastitim greškama, što se na kraju pokazalo kao idealna podloga za kasnije kada sam počela držati i radionice za dekorativno slastičarstvo.

Sjećate li se svojih prvih pokušaja dekoriranja ili možda prve torte koju ste dekorirali?

Kako da ne, kada u ovaj posao ulazite s puno entuzijazma uvijek se trudite da idete jedan korak više. Tako da su i prve torte bile vrlo komplicirane i sadržale su veoma ozbiljne tehnike izrade dekoracije. Već poslije pete torte pojavilo se zanimanje kupaca i uvelo me u ovu slatku priču.

Koje su vam omiljene tehnike dekoriranja i koliko vremena prosječno potrošite na dekoriranje jedne torte?

Najviše uživam u izradi figura od šećerne mase, koje za mene predstavlja ispunjenu želju iz djetinstva kada sam željela da kad narastem radim igračke. Osim toga volim i slikanje na fondanu, revolucionarnu tehniku koja nam je omogućila da naše torte izgledaju kao slikarska platna. Vrijeme u svijetu dekoraterstva je izuzetno nepredvidiv pojam. Pogotovo ako je to vrsta dekoracije koju radimo prvi put ili ju trebamo na drugačiji način uklopiti. S obzirom na to da sama izrađujem sve ukrase od figura pa do cvijeća obično i 8 sati bude malo kad zbrojim sve segmente.

S vremenom ste počeli održavati i radionice diljem Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Kakve su reakcije polaznika i možemo li vas očekivati i u Hrvatskoj?

Reakcije su izvanredne, s većinom sam ostala u kontaktu preko društvenih mreža i mogu vidjeti kako su svoje znanje iskoristili. Posao edukatora nije nimalo lak jer zahtjeva dobru organizaciju, brzinu i spretnost da se različitim osobama na jedan lakši način pruži mogućnost da brže napreduju i savladavaju određene tehnike. U kontaktu s polaznicima i ja učim s kakvim problemima su se oni suočavali u poslu i time dopunjujem svoje analize o nekim masama i sirovinama.

Odavno planiram posjetiti Hrvatsku s obzirom na to da me za nju vežu lijepe uspomene. Moja majka je rođena u Čakovcu, a odrasla u Osijeku. Baka i djed su imali vikendicu u Orahovici tako da smo praznike provodili na Papuku i igrali se u prelijepoj listopadnoj šumi. Planirala sam u ovoj godini održati jednu radionicu i u Zagrebu, ali kako nam je krenula godina teško da će se uskoro stvoriti uvjeti za tako nešto.

Iako nisu toliko prisutni u medijima, na prostoru Hrvatske, Crne Gore i susjednih zemalja imamo puno doista kvalitetnih dekoratera slastica. S kim ste dosad imali priliku surađivati i čiji rad osobito cijenite?

U ova četiri broja smo imali priliku predstaviti nekolicinu sjajnih dekoratera iz regije i uz njihove tutorijale naučiti razne tehnike od dekoriranja torti i medenjaka pa sve do izrade figura.  Izbor za dekoratere broja je pao na Vasilija Vasiljevića, Loritu Grgičević Klarić, Svetlanu Milenković Marković i Nedu Perišić. U rubrici  „Majstor dekorater“ čitateljima smo predstavili Mariju Jevremović  koja izrađuje najrealističnije šećerno cvijeće u regiji, a i šire; Natašu Topalović čija je figura kraljice osvojila prvo mjesto na sajmu u Njemačkoj; Luku Ljubičića majstora za vučeni šećer i izomalt i Olju Branković koja nas je malo bolje upoznala s airbrush tehnikom. 

Jeste li u svom dosadašnjem radu već sudjelovali u nekim međunarodnim projektima dekoriranja slastica i o čemu se točno radilo?

Jedna od prednosti društvenih mreža je upravo u tome da vrlo lako možete povezati dekoratere slastica iz čitavog svijeta. Do sada sam sudjelovala na nekoliko međunarodnih projekta od kojih mi je najmiliji posljednji – Steampunk collaboration, koji je okupio sudionike iz čak 33 države svijeta da naprave od šećerne mase nešto na ovu temu. Naši domaćini iz Portugala Carla Rodriges i njen muž, osmislili su ovaj projekat da bi pokazali da granice u slatkoj umjetnosti ne postoje, što su sudionici itekako opravdali.

Na svojim ste društvenim mrežama najavili da ćete sudjelovati i na međunarodnom natjecanju u Budimpešti – Cake de la Cake. Možete li našim čitateljima nešto detaljnije predstaviti o čemu se točno radi?

Konačno i u ovom djelu Europe imamo mogućnost natjecati se i predstaviti sve svoje talente i znanja iz područja slastičarstva. Uz moje dvije kolegice iz regije, izabrana sam za ambasadora ovog prestižnog događaja koji će se održati u travnju sljedeće godine u Budimpešti. Organizatori Cake de la Cake sajma su se pobrinuli za dobar program i lijepe nagrade za natjecatelje. Kategorije su već objavljene, suci sa svih strana svijeta su potvrdile svoj dolazak, čak su i počele prve prijave za natjecateljska mjesta. Od srca savjetujem da tko god može odvoji tih nekoliko dana i pridruži nam se u Mađarskoj.

Koji su glavni problemi i izazovi s kojima se suočavaju crnogorski slastičari i dekorateri slastica?

Nekada je to bio nedostatak alata i sirovina, dok danas najveći problem predstavlja adekvatna radna snaga. Zbog nerealno niskih cijena dekoriranih torti slastičari često rade i prekovremeno i po noći,  tako da su pod konstantnim stresom od posla.

Možete li usporediti situaciju u slastičarstvu u Hrvatskoj i u Crnoj Gori? Ima li među vašim hrvatskim kolegama netko koga osobito cijenite?

Mislim da je svugdje u regiji vrlo slična situacija u ovom području. Kod nas u Crnoj Gori majstori svog zanata se mogu prebrojati na prste što je proporcionalno broju stanovništva kao u drugim državama regije. Nadam se da će se u budućnosti više mladih odlučivati za ovaj poziv jer nam kao turističkim destinacijama nedostaje kvalitetne radne snage. Izuzetno cijenim radove Lorite Grgičević Klarić, majstorice iz Zagreba koja me svakodnevno oduševljava svojim načinom dekoriranja i tehnikama koje koristi. Generalno radovi od kolega iz Hrvatske imaju jednu notu svedenosti i elegancije koja je meni veoma draga.

I za kraj, otkrijte nam što se novo sprema kod vas – možemo li nakon časopisa, očekivati još slatkih projekata iz vaše radionice?

Kako da ne, kreativnosti i ideja nam ne nedostaje, nedostaje nam samo vremena da sve realiziramo. Trenutno smo pokrenuli Moya on line radionice koje predstavljaju neki vid budućnosti u edukacijama. Također, osim tutorijala, na našoj stanici pokrenuli smo i video tutorijale, prvi je posvjećen jednom slatkom medi čupavku. Za sljedeću godinu nam je planiran jedan zajednički projekt s kolegama iz regije u obliku kolaboracije slatkih remek djela. Stranica će nastaviti tamo gdje je časopis stao, tako da i tu možete očekivati mnogo zanimljivih tema.

Fotografije: Branka Vukčević

Kate Bošković
Kate Bošković

Svoju ljubav prema novinarstvu i slastičarstvu spojila je pokretanjem portala Slatkopedija, na kojem svakodnevno piše o svojim omiljenim temama.

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.