Doboš torta – najpoznatija mađarska torta

Slučajnom pogreškom neiskusnog pomoćnika poznati peštanski slastičar Jozef C. Dobos izradio je tortu koja nosi titulu najpoznatije mađarske torte.

Najpoznatija mađarska torta ime je dobila po svom izumitelju, slavnom peštanskom slastičaru Józsefu C. Dobosu, s kojom je stekao svjetsku slavu. Njegova misao vodilja pri izradi ove poznate slastice bila je da stvori tortu koja će dugo ostati svježa i ukusna, ali i biti pogodna za transport, što je u ono vrijeme, kada su tehnike hlađenja bile dosta ograničene, bio veliki izazov. Dobos je u svom naumu uspio. Izradio je tortu od tankih biskvitnih kora premazanih čokoladnom kremom od maslaca koja je s bočnih strana bila obložena mljevenim lješnjacima, a na vrhu dekorirana glazurom od karamela koji se rezao na dvadeset komada. Upravo je karamel na vrhu zaslužan za sprječavanje sušenja i dugotrajnost.

Ova slastica prvi je put predstavljena javnosti na Državnoj izložbi u Budimpešti 1885., a prema nekim izvorima kralj Franjo Josip I. i ​​kraljica Elizabeta među prvima su imali čast iskušati ju te su ju rado naručivali za svoje banketne svečanosti. Popularno zvana dobošica vrlo brzo je stekla slavu diljem Europe zbog svoje jednostavne elegancije i drugačijeg izgleda i okusa u odnosu na ondašnje torte, ali i zbog trajnosti u transportu. Ono što je specifično kod ove slastice upravo je krema od maslaca jer je maslac onda bio prilično nepoznata namirnica. Punjena i premazi za slastice, u to doba, obično su bili od kuhane kreme ili kreme od tučenog vrhnja. Jozef C. Dobos u potpunosti je sam osmislio i biskvitne kore i kremu.

U kremu od maslaca dodao je i kakaov maslac kako bi postigao dodatnu glatkoću. Postoji i legenda o nastanku čuvene kreme prema kojoj je prilikom izrade neiskusan pomoćnik slučajno u maslac umjesto soli umiješao šećer u prahu, a Dobos je, umjesto da smjesu baci, odlučio isprobati te shvatio da je izvrsnog okusa. Mnogi su pokušali iskopirati okus ove torte, ali nijedna varijanta nije mogla parirati originalu. Pred kraj karijere, točnije 1906., na iznenađenje mnogih, Dobos je svoj originalni recept dao na raspolaganje budimpeštanskom Udruženju obrtnika slastičara i medičara, uz uvjet da ga svaki član udruženja može slobodno koristiti te se povukao iz javnog života.

Izvor: Zágrábi Magyar Intézet/ Mađarski institut u Zagrebu 

Fotografije: Wikimedia

Ispis
Mirjana Bošković Smrekar
Mirjana Bošković Smrekar

Pisanje za portal Slatkopedija njezin je prvi izlet u novinarstvo, a tom poslu ju je, kao veliku ljubiteljicu slastica, privukla tematika portala.

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.