Višnja se često koristi kao nadjev za biskvitne torte i kolače, pite i savijače.
Višnja je, kao i trešnja, drvo iz porodice Rosaceae, roda Prunus, koje je starim Grcima bila poznata već u III. stoljeću pr.Kr. Drvo višnje može narasti od 4 do 10 metara, s tim da više raste u širinu nego u visinu. Plodovi višnje su opori i kiselkasti, okrugli te crvene boje.
Ljekovita svojstva višanja
Svoju jarko crvenu boju višnje duguju flavonoidima antocijanima koji im daju snažna antioksidacijska svojstva. Konzumacija višanja pridonosi smanjenju razine kolesterola u krvi stoga pridonose zdravlju kardiovaskularnog sustava, ali i smanjuju rizika od pojave ateroskleroze i metaboličkog sindroma. Budući da višnje sadrže hormon melatonin, doprinose i boljem snu.
Kupovanje i čuvanje višanja
Prilikom kupovine svježih višanja treba obratiti pažnju na izgled plodova koji moraju biti svježi, a njihova koža neoštećena. Iako ih je najbolje konzumirati odmah, višnje se mogu čuvati u hladnjaku do nekoliko dana.
Osim u svježem obliku, višnje je moguće kupiti i sušene, kandirane, zamrznute, kao kompot, konzervirane u alkoholu ili sirupu od šećera te kao liker ili rakiju.
Upotreba višanja u izradi slastica
Višnje se u izradi slastica koriste kao nadjev za biskvitne torte i kolače, pite i savijače. Umočene u tamnu čokoladu postaju ukusan slatkiš ili efektna dekoracija. Od njih se izrađuju i kompoti i džemovi, ali i fini topli umaci za nabujke, palačinke te savijače. Višnje su važan element poznate Schwarzwald torte.
Fotografije: PIxabay
