Nova suradnica našeg portala, Petra Rajninger sa stranice PAM’s plate, s nama dijeli ideje za slatke i zdrave užine za vaše školarce.
Zašto djeca toliko vole slatko? I može li se pripremiti slatka užina koja je istovremeno hranjiva i sigurna?
Istina je da djeca imaju posebnu sklonost prema slatkom okusu. No iza toga ne stoji samo navika, već se dio odgovora nalazi u biologiji.
Sklonost prema slatkom počinje od najranije dobi
Istraživanja pokazuju da djeca prirodno preferiraju slatki okus te da tijekom djetinjstva često preferiraju intenzivniju slatkoću nego odrasli. Ta je sklonost vjerojatno povezana s činjenicom da je slatkoća kroz evoluciju bila povezana s energetskom vrijednošću hrane.
Nije neobično da dijete rado prihvati bananu ili jagodu, ali i da mu se posebno svidi čokolada ili neki drugi slatki proizvod. No posebno je zanimljivo da se doživljaj okusa mijenja tijekom odrastanja.
Okus ne određuju samo okusni pupoljci na jeziku. Na doživljavanje hrane utječu i miris, tekstura, temperatura, prethodna iskustva s hranom te brojni drugi čimbenici.
Dijete kroz izlaganje različitim namirnicama postupno razvija vlastite preferencije.
Zanimljivo je da se u istraživanju djece u dobi od četiri do šest godina pokazalo da se s dobi može smanjivati osjetljivost na slatko, dok istovremeno može rasti sklonost prema većem intenzitetu slatkoće. To nam pokazuje da osjetljivost na okus i preferencija prema tom okusu nisu ista stvar.
Slatko ne mora značiti nezdravo
Kada kažemo „slatko“, često automatski pomislimo na kekse, čokoladu, bombone i kolače. Međutim, slatki okus i dodani šećer nisu sinonimi.
Voće je prirodno slatko, a istovremeno može biti vrijedan dio užine. Kombiniranjem voća sa zobenim pahuljicama, jogurtom, orašastim plodovima ili drugim nutritivno vrijednim namirnicama možemo dobiti slatku, hranjivu i raznoliku užinu.
Zdrava užina treba biti i sigurna užina
Sigurnost hrane počinje već pri kupnji namirnica. Treba birati zdravstveno ispravne i neoštećene proizvode, provjeriti rok trajanja te pravilno čuvati namirnice koje zahtijevaju hlađenje.
Vrijedi se prisjetiti i razlike između oznaka „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do”.
Oznaka „upotrijebiti do” odnosi se na sigurnost hrane. Nakon isteka tog datuma hranu ne treba konzumirati.
Oznaka „najbolje upotrijebiti do” prvenstveno se odnosi na kvalitetu. Nakon tog datuma proizvod, ako je pravilno čuvan i ambalaža nije oštećena, može izgubiti dio svojih svojstava poput okusa, mirisa, teksture ili boje, ali sam datum ne znači automatski da je proizvod zdravstveno neispravan.
U kuhinji su čiste ruke, čiste radne površine i pribor temelj sigurne pripreme hrane. A ovih pet jednostavnih pravila može nam pomoći u sigurnijoj pripremi obroka:
- Održavaj čistoću.
- Odvoji sirovo od gotovog.
- Hranu dobro termički obradi.
- Čuvaj hranu na sigurnim temperaturama.
- Koristi zdravstveno ispravne sirovine i sigurnu vodu.
Slatko, hranjivo i sigurno
Djeca vole slatko i ne treba se zbog toga boriti protiv njihove prirodne sklonosti. Umjesto toga, možemo im ponuditi slatke namirnice i kombinacije koje donose i vrijedne hranjive tvari.
Recept za slatku i hranjivu užinu
U blender stavite:
- 2 velike žlice skuhanih zobenih pahuljica
- 2 velike žlice skuhane kvinoje
- 2 velike žlice namaza od tamne čokolade (bez ili s malim udjelom dodanog šećera)
- 1 žlicu nezaslađenog kakaa
- 15 g lješnjaka
- 2–3 datulje
- ½ žličice inulina
Izblendajte do željene teksture i ohladite.
Čuvajte 2-3 dana u hladnjaku (na 4 °C), u čistoj, zatvorenoj posudi.
Slatko može biti ukusno, hranjivo i sigurno – uz pravi izbor namirnica i malo planiranja.
Fotografija: © Ana Marija Stojić, 2025.
