Nedavna objava recepta za orahnjaču kod dijela našeg čitatelja izazvala je negodovanje zbog upotrebe termina „orahnjača“ umjesto „orehnjača“ pa smo kontaktirali autoricu Povijesnog rječnika hrvatskog kulinarstva kako bismo saznali koji je termin točan.
Uz slastice se uvijek vežu emocije – one lijepe, tople, mirisne, one koje nas za tren vraćaju u sretne dane djetinjstva, toplu bakinu kuhinju i uspomene na nasmijane članove obitelji i drage prijatelje. No, nerijetko, uz njih se vežu i snažne emocije branjenja svog stava – pitanja poput podrijetla neke slastice, njezinih ključnih sastojaka i/ili imena nerijetko izazivaju snažne rasprave i temperamente razgovore.
Taj je slučaj osobito čest kad su u pitanju tradicionalne slastice za koje nas vežu još snažnije emocije i sjećanja. Ne čudi stoga da smo nakon nedavne objave recepta za orahnjaču (koji se našao u top 5 najčitanijih recepata 2025. godine) dobile reakcije naših čitatelja, među kojima se ističe mail sa sljedećom molbom: „Molim vas da naziv tradicionalnog hrvatskog kolača pišete ispravno s ‘e’ – orEhnjača.“
„Iako Anić navodi orahnjača kao glavni naziv, čini mi se da je orehnjača frekventniji izraz. Osobito što je taj kolač karakterističan za kajkavski dio Hrvatske (uz Sloveniju i dijelove Istre). Dakle, od oreha radimo orehnjaču.“
Jelena Ivanišević
Zaštita i promocija svih aspekata naših tradicionalnih slastica, uključujući i njihovih imena, jedna je od ključnih misija našeg rada stoga smo ovoj problematici odlučile pristupiti sa stručne strane pa smo se obratile Jeleni Ivanišević, autorici Povijesnog rječnika hrvatskog kulinarstva, čiji odgovor prenosimo u cijelosti:
„Što se tiče vašeg pitanja, budući da se kad govorimo o hrani radi o uglavnom nestandardiziranom leksiku, krivo i pravo nisu operativni pojmovi. Možda se ne bi svi složili sa mnom, ali ja bih uvijek branila labaviji pristup.
Iako Anić navodi orahnjača kao glavni naziv, čini mi se da je orehnjača frekventniji izraz. Osobito što je taj kolač karakterističan za kajkavski dio Hrvatske (uz Sloveniju i dijelove Istre). Dakle, od oreha radimo orehnjaču.
Evo što navodim u svom Rječniku (u zagradama je lokacije gdje je izraz zabilježen):
orahnjača f. „kolač od dizana tijesta s nadjevom od mljevenih oraha“; orehnjača, orehovača, oreovača. Anić.
orah m. 1. „stablo Juglans regia i pojedinačni plod u drvenastoj ljusci“; bijeli orah, obični orah, oraj, orak, oras, oreh, orih, orij, orjeh, ureh, vorih. Mikalja, Della Bella, Voltić, Vuk, Akad. rj., Anić, Šugar (Čret Posav.; Preloščica; Stara Sušica, G. kotar; Ilača, Slav., Ponikve, Pelj., Žrnovo, o. Korč.; Podhumlje, o. Vis).
oreh m. v. orah (1). Belostenc, Jambrešić, Voltić, Stulli, Akad. rj., Lang (Samob.), Borovec (G. Bistra), Gilić (Podvežica, Rijeka), Šugar (Majkovac, Vrhovec, Stabljevac, Baći, Istra; Dragozetići, o. Cres).
orehnjača f. v. orahnjača. Anić.
oreovača f. v. orahnjača. Pavičić (Vink.), Akad. rj.“
Dakle, kao što vidimo, i orahnjača i orehnjača su dobrodošle, osobito ako nam ih, tople i mirisne, netko posluži uz šalicu toplog napitka.
Fotografija: Josip Gavran
