Orah je plod koji se često koristi u pripremi slastica, a poznat je i po svojim ljekovitim svojstvima, među kojima je i prevencija raka dojke i prostate.
Orah (lat. Juglans) je rod biljke iz porodice Juglandaceae. Njegovo drvo doseže visinu od 10 metara do 40 metara, a listovi su šiljati te su dugi od 20 centimetara do 30 centimetara. Cvate u travnju i svibnju dok plodovi sazrijevaju u listopadu. Plod oraha predstavlja okrugla koštunica, omotana zelenim sočnim, trpkim omotačem. Kada plod dozri, taj se omotač suši i puca, a iz njega ispadaju plodovi. Danas postoji 21 vrsta oraha, a plodovi svih vrsta su jestivi. Međutim, plodovi koji se obično prodaju u trgovinama i tržnicama potječu od perzijskog oraha, koji jedini ima veliki plod i tanku ljusku.
Ljekovita svojstva oraha
Orah u svom sastavu sadrži velik udio specifičnih fitonutrijenata koji mu daju gorkast okus te antioksidanse, željezo, kalcij, magnezij, fosfor, cink, mangan, selen i vitamine B, E i K. Veliki udio antioksidansa ima značajan učinak na prevenciju pojave raka, naročito raka dojke i prostate. Osim prevencije pojave raka, antioksidansi iz oraha pomažu u borbi protiv neuroloških bolesti, upalnih stanja te starenja. Konzumacija oraha ima povoljan utjecaj i na zdravlje kardiovaskularnog sustava jer smanjuje razinu lošeg kolesterola i povećava razinu dobrog kolesterola te pojačava tonus krvnih žila. Također, njegovom se konzumacijom smanjuje rizik od nastanka upala. Mononezasićene i polinezasićene masti u orasima održavaju normalnu razine inzulina u krvi. Iako su visokokalorična namirnica, zahvaljujući fitonutrijentima, ukoliko se unos prilagodi uravnoteženoj prehrani, orasi potiču gubitak težine te preveniraju nastanak pretilosti. Hormon melatonin kojeg sadrži sudjeluje u procesu regulacije spavanja. Budući da manjak omega 3 masnih kiselina ima negativan utjecaj na pravilan rad mozga, upravo bogatstvo njima orah čini izvrsnom hranom za mozak. Svoju je upotrebu orah pronašao i u kozmetičkim svrhama. Ulje oraha koristi se u izradi proizvoda za njegu kože jer ju štiti te joj vraća mladolik izgled.
Čuvanje oraha
Orah se najčešće kupuje u rinfuzi u vidu jezgre bez ljuske. Prilikom kupnje potrebno je obratiti pažnju na boju jezgre koja mora biti svijetla i ujednačena te ne smije biti jako lomljena, ali i na kožicu koja ne smije biti oštećena. Budući da plod oraha sadrži veliki postotak masnoće koja se lako užegne, prije kupovine potrebno je plod pomirisati i isprobati. Užegli miris i gorko-kiseli okus znak su starosti i pokvarenosti. Orah se čuva na hladnom i suhom mjestu, umotan u celofan ili papir. Može se čuvati i u hladnjaku nekoliko mjeseci, u hermetički zatvorenim posudama ili pohranjen u vakuum vrećice te u zamrzivaču do godinu dana.
Upotreba oraha u slasticama
Orah se u izradi slastica koristi na različite načine i u različitim oblicima. Može se koristiti cijeli orah, uglavnom kao dekoracija te sjeckani ili mljeveni orah kao dodatak tijestu ili kremi. Izvrsno se ljubi s namirnicama poput čokolade, kave, meda, ruma te sa sušenim voćem i drugim orašastim plodovima. Najpoznatija slastica za čiju se izradu koristi orah definitivno je orahnjača, ali se koristi i u izradi brojnih drugih poznatih slastica poput breskvica, roščića, medvjeđih šapa te mnogih drugih sitnih kolača i keksića. Koristi se i u pripremi pečene punjene jabuke, koja se uz orahe puni i suhim smokvama. Iako se za izradu baklava danas koriste razni orašasti plodovi, baklava s orahom ipak je najukusnija. Orah se može dodati i u zdrave doručke na bazi jogurta i voća, ali i u voćne salate te pudinge.
Fotografije: Pixabay
