Ova poznata ljubičasta biljka najčešće se susreće kao ukras i osvježivač, no njezina je upotreba u izradi slastica danas sve popularnija pa se tako mogu pronaći recepti za brojne kolače, torte, kreme i sladolede s lavandom.
Lavanda je mediteranska biljka iz roda Lamiaceae, a pretpostavka je da njezin naziv potječe od rimske riječi lavare što znači prati zbog toga što se dodavala kupkama za pranje. Visina njezina grma doseže do 1,2 metra te oko 1 metar širine. Cvijeta od lipnja do rujna, a sjeme joj dozrijeva od kolovoza do listopada. Njezini su cvjetovi svijetlo ljubičaste boje, a rastu u klasovima. Najbolje uspijeva na području Mediterana. Lavanda ima slatkasti cvjetni okus te se koristi kao aromatično sredstvo, ali i začin u slasticama i brojnim jelima. Uz lavandu se veže i priča koja kaže da je upravo lavandina vodica pomogla Kleopatri pri zavođenju Cezara i Marka Antonija, stoga joj se pripisuju afrodizijačka svojstva.
Lavandi se pripisuju i brojna ljekovita svojstva. Koristi se za smirivanje grčeva u mišićima te grčeva u želucu i crijevima i smanjenje nadutosti. Dobar je saveznik u liječenju bolesti dišnih organa, a snižava i visoku temperaturu te pomaže kod prehlade i gripe. Koristi se i za liječenje bolesti kože te u kozmetičke svrhe. Zbog svojih dobrih ljekovitih svojstava koristila se u Londonu u XVIII. stoljeću za vrijeme kuge te u Prvom i Drugom svjetskom ratu.
Osim u ljekovite svrhe, lavanda se koristi i u pripremi različitih kolača, torti, sladoleda i krema. Od lavande se, također, izrađuje i med. Sirup od lavande može poslužiti kao dodatak slasticama, ali i kao dodatak koktelima te kao zaseban napitak. Budući da je lavanda vrlo aromatična treba biti oprezan prilikom doziranja kako ne bi preuzela okus drugih namirnica. Kandirani cvjetovi lavande mogu biti jako lijepa dekoracija.
Fotografije: Pixabay
