Kako bi se zadovoljile potrebe hrvatskog tržišta, Hrvatska mora uvoziti polovinu potrebne količine šećera, što otvara put ka propasti.
Proizvodnja šećerne repe u Hrvatskoj smanjila se za čak 26 % u odnosu na godinu ranije. Naime, prošle smo imali oko 406.000 tona repe, dok ove godine ta brojka iznosi tek 300.000 tona, što predstavlja veliki pad.
Ovim brojkama nikako ne doprinosi činjenica da je ove godine površina pod šećernom repom za oko 5 % pet veća nego lani. Točnije, u Hrvatskoj je ove godine repa zasijana na oko 7.500 hektara, a još oko 5.000 hektara ugovoreno je s poljoprivrednicima izvan naše zemlje, prije svega u Mađarskoj.
Ipak, čini se kako su suša i nepovoljni vremenski uvjeti u doba vegetacije učinili svoje.
Poznato je da Hrvatska ima samo jednu šećeranu i to županjsku Sladoranu (virovitički Viro i osječka Tvornica šećera su ugašene) gdje je lani proizvedeno ukupno 82.000 tona šećera i to: 62.000 tona iz šećerne repe i 20.000 tona rafiniranjem uvezenog sirovog šećera iz trske.
Prije deset godina Hrvatska je proizvodila gotovo 200.000 tona šećera iz šećerne repe, dok ove godine, ako je suditi po podacima Državnog zavoda za statistiku, ta brojka pasti na 50 tisuća tona, i to s uvoznom repom.
Posljednji dostupni podaci govore da se u Hrvatskoj godišnje troši oko 150.000 tona šećera, što znači da moramo uvoziti otprilike polovicu te količine.
Podsjetimo, ne tako davno Hrvatska je imala tri šećerane i velike površine zasijane repom, a nakon ulaska u EU suočila se s globalnom šećernom krizom.
Izvor: danica.hr
Fotografija: Canva
