Razgovarali smo s prijateljicama Sanjom Monar i Doris Valković koje stoje iza nove tvrtke Seed.
Sanja Monar i Doris Valković su dvije prijateljice čija je zajednička sklonost prema prirodnoj i cjelovitoj prehrani rezultirala pokretanjem tvrtke Seed. U svojoj ponudi zasad imaju dvije granole – jednu čokoladnu i jednu voćnu, ali u planu imaju nove proizvode, kao i brojne edukacije, radionice i predavanja.
Osim njihovog zajedničkog proizvoda Seed, Doris je u hrvatskom gastronomskom svijetu poznata i po svom blogu Foodoris, na kojem objavljuje i brojne recepte za zdrave slastice.
S curama smo razgovarali o tomu kako je nastao njihov proizvod, koji su njihovi budući planovi te kako je povezan blog Foodoris s njihovim zajedničkim poslovnim pothvatom.
Na našoj gastronomskoj sceni se prije svega nekoliko tjedana pojavio novi proizvod – Seed. Možete li nam ukratko predstaviti svoj proizvod – o čemu se točno radi?
Seed je naša mala firma koja ima za cilj promociju prirodne i cjelovite (pre)hrane kao i nuđenje konkretnih proizvoda sačinjenih od namirnica koje promoviramo. Želja nam je da se o hrani počne pričati i da se vrate uživanje i društveni aspekt kao sastavni elementi prehrane. Ova potonja želja ostvarit će se putem raznih evenata koje planiramo organizirati.
Za sada u ponudi imamo Seed granole koje su napravljene od potpuno prirodnih sastojaka, bez aditiva, dodanih šećera i rafiniranih namirnica – dakle namirnice su potpuno „čiste“ od dodataka. Riječ je o bademima, lješnjacima, sjemenkama, zobenim pahuljicama, heljdi, hladno prešanom ulju suncokreta i naranče, himalajskoj soli, cejlonskom cimetu, bourbon vaniliji i rižinom sladu kao izvoru slatkoće. Navedeni sastojci veoma su hranjivi i pružaju bogatstvo nutrijenata. Valja napomenuti kako su Seed granole pogodne i za vegane jer ne sadrže namirnice životinjskog porijekla.
Osim proizvoda, kako smo navele u početku, cilj nam je i promocija načina prehrane koji podržava cjelovitost i koristi ono što je prirodno, a ne tvornički proizvedeno. Takva (pre)hrana je izvorna i najkvalitetnija za organizam.
Kako je krenula vaša poduzetnička priča i tko stoji iza ovog poduzetničkog pothvata? Što je to što vašu poduzetničku priču čini drugačijom od drugih?
Krenula je iz ambicije i želje za promjenom odnosa ljudi s (pre)hranom . Uvidjele smo da su prehrambene navike velike većine zbilja loše. Hrana je postala potpuno nebitna i jede se usput. Želja nam je da ljudi počinju razmišljati o onome što jedu i kako jedu. Moglo bi se reći kako naša poduzetnička priča ne znači samo proizvodnju i prodaju već i pokretanje i osvještenost kroz edukacije, radionice, događaje, recepte. Nije nam želja samo prodati proizvod već i ponuditi široki spektar informacija o njemu (zašto jesti naše proizvode, recepti s proizvodima i sl.).
Zasad se u vašoj ponudi mogu pronaći dvije vrste granole – čokoladna i voćna. Kakve su prve reakcije kupaca? Koliki ste interes zabilježili u prvim danima?
Prve reakcije su zbilja odlične. Moramo priznati da nismo očekivale ovakav interes u samom početku, no zbilja smo zadovoljne što su naši proizvodi prepoznati kao kvalitetni i ukusni. Očekivano je veći interes za čokoladnu granolu no kada jednom probaju voćnu, svi je nastave kupovati. Moglo bi se reći da je ona zbilja napravila veliki boom.
Iza cijele ove priče stoji i priča o jednom blogu – Foodorisu, koji vodi Doris. Koliko dugo blog postoji i kako je uopće započela ta blogerska priča?
Blogerska priča, koja sada traje već 3 godine, započela je iz potrebe da podijelim recepte koje sam sastavljala, a koji bi mogli biti inspiracija i/ili pomoći nekome tko se pronašao u sličnoj ili istoj situaciji kao i ja – promjena prehrambenih navika zbog zdravlja. Isprva sam mislila kako nitko neće čitati moj blog, no s vremenom se pokazalo suprotno. Zavladao je veliki interes za slatkim receptima i od tada je blog počeo rasti.
I ime vašeg bloga i ime vašeg proizvoda nastao je kao simpatična igra riječi. Možete li nam objasniti kako su dobili imena?
Foodoris je zapravo drugo ime istog bloga. Prvo se zvao potpuno drugačije i ime/naziv je zapravo nešto što nikako nisam mogla osmisliti pritom znajući da je veoma bitno. Nakon drugog, trećeg posta objavljenog na blogu odjednom mi je sinulo da bi Foodoris moglo biti zgodno ime za blog. Osim što se odmah zna moje ime, što sve nekako navodi na osobniju razinu, vrlo je upečatljivo. Sada je ime već vrlo poznato i vrlo je „catchy“. Čak više nisam Doris nego Foodoris većini poznanika i ljudi koji me prepoznaju (smijeh).
Kada smo osmišljavale ime za firmu i naše djelovanje pod istom, htjele smo da ne obuhvaća samo termin hrane već i nešto šire, nešto što će predstavljati rast i razvoj, promjenu. Razmišljajući sinulo nam je sjeme kao imenica koja zbilja predstavlja sve navedeno, a opet ima veze s hranom. No, kako na engleskom, čini nam se, sve nekako bolje zvuči (a i nikada ne znate kada ćete se okrenuti širem tržištu) i kada smo shvatile da Seed spaja prva slova naših imena – Sanja i Doris (S&D, SiD) shvatile smo da nam je suđeno tako se zvati (smijeh).
Iako ste na blogu napisali da ne promovirate niti jedan tip prehrane, vidljivo je da je on ipak usmjeren zdravijoj prehrani. Što mislite, koliko su Hrvati osviješteni o važnosti zdrave prehrane? Pratimo li svjetske trendove kad je zdrava prehrana u pitanju?
Zbilja ne volim forsirati i nametati svoje stavove, posebice kada je riječ o hrani koja je zbilja vrlo delikatna i subjektivna tema. Mislim da je bitno raditi na edukacijama, a ne na nametanju stava i mišljenja. Termin zdrave prehrane/hrane zbilja rijetko kada koristim jer smatram da se često zloupotrebljava radi prodaje/promocije sebe ili proizvoda. Moramo imati na umu da je epitet „zdrava“ često potpuno iskrivljen. Zdravom se naziva apsolutno preširoki spektar hrane. Također nešto što je vrlo zdrava namirnica za nekoga, za drugog može biti štetna. Svi smo mi vrlo različiti i pristup prehrani treba biti holistički što znači da treba uzeti u obzir godine, fizičku (ne)aktivnost, dosadašnji način prehrane i ostale parametre kako bi se odredio najkvalitetniji tip prehrane za pojedinca. Najbolje znamo mi sami što trebamo jesti, samo je bitno osluškivati svoj ogranizam i educirati se.
Mislim da je „zdrava prehrana“ polako stigla u Hrvatsku zahvaljujući društvenim mrežama, no opet niti jedna krajnost nije dobra pa tako niti prevelika opsjednutost navedenom prehranom i brojnim dodacima prehrani koje se često smatra magičnim (za mršavljenje, rješenje problema s aknama ili pak s probavom itd..). Ljudi zaboravljaju jesti hranu, pritom mislim na povrće, cjelovite žitarice, kvalitetne izvore masnoća, voće koji bi trebali biti temelj prehrane. A onda se po potrebi prehrana može nadograditi uz pokoji dodatak. Ne postoji instant rješenje, pa čak niti prirodno. Postoji samo rad na sebi i dugoročna promjena prehrambenih navika koja će donijeti ono što priželjkujemo – zdravo tijelo koje posljedično dovodi i do zdravog duha.
Ono što moram napomenuti jest da zbilja kaskamo za ostalim zemljama u ugostiteljskoj ponudi prirodne i cjelovite prehrane. Pritom mislim na restorane, kafiće, slastičarnice i ostala mjesta u kojima možemo pojesti nešto, a da nije pripremljeno kod kuće. Svakako treba obogatiti ponudu recimo doručcima koji uključuju cjelovite žitarice, sjemenke, orašide, voće i sl. poput granola s voćem ili obročne salate sa sličnim sastojcima. I dalje su pekare na svakom koraku i gotovo jedino što se zapravo nudi.
Zdravo i slatko – kombinacija je to koja se mnogima čini nemoguća. Vaši zdravi, a slatki recepti mogli bi mnoge poljuljati u tom razmišljanju. Kada ste vi uopće otkrili svijet zdravih slastica i koje su osnovne razlike između njih i onih „nezdravih“? Postoje li velike razlike u okusima?
Slatki okusi nalaze se u mnogo namirnica poput mrkve, bundeve, žitarica, no naša su nepca toliko navikla na rafinirane i intenzivne slatke okuse da jednostavno ne mogu razaznati slatkoću iz prirodnih izvora. To je veliki problem na kojem svakako treba raditi jer sve što jedemo mora biti duplo zaslađeno i zasoljeno kako bi nam bilo ukusno, a time se gubi kvaliteta namirnice i djeluje nepovoljno na zdravlje.
S prirodnim slasticama susrela sam se u počecima svog bloganja, istražujući brojne strane recepte i isprobavanjem vlastitih ideja. Razlika između „zdravih“ i „nezdravih“ slastica nije toliko velika u okusu koliko u djelovanju na organizam. Prirodne slastice su uravnoteženije i nakon njih se osjećamo dobro dok nakon klasičnih slastica, često, zna doći do reakcija organizma na veliku koncentraciju šećera ili laktoze, na primjer.
Koje su vaše omiljene namirnice u pripremi zdravih slastica?
Omiljene su mi namirnice za pripremu slastica kakao u prahu i kakao maslac umjesto čokolade, proso za pudinge i kreme, indijski oraščići u sirovim tortama, kokosov šećer ili rižin slad kao zamjena za bijeli šećer, bademovo mlijeko, mrkva koja se odlično kombinira u slasticama itd…
Imate li možda neke savjete koje biste mogli podijeliti s našim čitateljima – što je ono na što trebaju pripaziti prilikom prelaska na zdravije slastice?
Pripremajući slastice koje ne sadrže jaja, mlijeko i bijeli šećer vrlo je bitno pronaći adekvatnu zamjenu i omjer. Zamjeniti jaje, uz malo znanja, jednostavno je uz pomoć mljevenih lanenih ili chia sjemenki i vode, vode u kojoj se kuhao slanutak ili neka druga grahorica (popularna aquafaba), pire od jabuka i sl. Bitno je znati čemu služi jaje u receptu i koja je advekvatna zamjena. Biljno mlijeko je odlična zamjena za kravlje, no također različita su biljna mlijeka stoga je potrebno prethodno isprobavati. U početnim trenucima su vrlo korisni savjeti blogera koji već duže pripremaju s navedenim namirnicama i dobro je u početku pratiti njihove recepte bez izmjena kako ne bi došlo do nekog fijaska (smijeh), a kasnije možete i sami krenuti u eksperimentiranje.
Kao što smo na samom početku intervju rekli, zasad se u vašoj ponudi mogu naći dvije granole, ali tu ne mislite stati. Što još mogu očekivati vaši kupci – kojim proizvodima ćete obogatiti svoju ponudu, odnosno hoće li u ponudi biti još slatkih proizvoda?
Uskoro planiramo plasirati termički neobrađene slastice/snack, no također imamo još mnogo ideja za granole stoga mislimo proširiti i njihovu ponudu.
Pročitala sam da ne mislite stati samo na proizvodima. U planu su i edukacije, savjetovanja – imate li možda neke preciznije ideje o tim budućim potezima?
Tako je. Kada malo stanemo na noge planiramo krenuti s edukacijama, radionicama i druženjima. Obje smo po struci kulturologinje i želja nam je organizirati razna događanja koja će u fokusu imati promoviranje zdravog načina života u holističkom smislu kojim obuhvaćamo hranu, ali i ostale psihofizičke segmente koji doprinose čovjekovom blagostanju.
I za kraj, na koje načine odnosno gdje se sve mogu kupiti vaši proizvodi?
Naši proizvodi mogu se kupiti u nekoliko trgovina u Zagrebu (Tvornica zdrave hrane, Jutro i dan, Mrkvica – domaći proizvodi, Eko hiža), Rijeci i Opatiji (Manufaktura, Košara domaćih proizvoda, Nola natura i Uberi ovo) te Dubrovniku (Life According to Kawa). Također se mogu kupiti i direktno od nas putem e-maila seed.food@outlook.com ili Facebook stranice Seed.
Fotografije: Lili Basic
