Zdrava mlijeka – alternativa životinjskom mlijeku

Veliki broj oboljenja od različitih intolerancija, ali i razvoj veganstva te želja za zdravim načinom prehrane povećali su proizvodnju zdravih mlijeka koja se koriste kao zamjena za mlijeko životinjskog porijekla.

Zdrava mlijeka zapravo su vodeni ekstrati žitarica, orašastih plodova te mahunarki koji se koriste kao zamjena za mlijeko životinjskog porijekla. Glavni razlog za proizvodnju i upotrebu tih mlijeka je intolerancija na laktozu i mliječne proteine, ali i način života ljudi koji ne jedu hranu životinjskog podrijetla ili paze da se zdravo hrane. U današnje se vrijeme na tržištu najčešće može pronaći rižino, zobeno, sojino i bademovo mlijeko te mlijeko od kamuta i pira.

Rižino mlijeko u svom sastavu ne sadrži gluten, kolesterol ni zasićene masnoće te je lako probavljivo. Najčešće se dobiva od smeđe riže. Rok trajanja mu je kao i kravljem mlijeka. Svojim je okusom ovo mlijeko najsličnije majčinom pa je omiljeno među djecom, a sportaši ga često koriste nakon težih fizičkih napora. Budući da sadrži najmanje alergena prikladno je za osobe sklone alergijama. Ipak treba ga konzumirati s oprezom jer ima visok glikemijski indeks pa nije preporučljivo osobama oboljelim od dijabetesa te onima koji žele izgubiti višak kilograma. U slastičarstvu se koristi za izradu frapea i desertnih krema.

Zobeno mlijeko je bogat izvor aminokiselina, vitamina i minerala. Budući da u svom sastavu sadrži dijetalna vlakna koja snižavaju razinu kolesterola njegova konzumacija smanjuje  mogućnost oboljenja krvožilnog sustava. Također potiče rad probavnog sustava i daje osjećaj sitosti. Budući da je ovo mlijeko gušće dobro ga je koristiti pri izradi krema i kolača.

Sojino mlijeko dobiva se iz mahune soje. Bogat je izvor bjelančevina, ugljikohidrata i masnoća, a sadrži i izoflavone koji djeluju kao antioksidansi te na taj način ima povoljan utjecaj na čovjekovo zdravlje. Može se koristiti za izradu biskvita i palačinki.

Bademovo mlijeko smatra se jednim od najzdravijih mlijeka i posebno se preporučuje osobama koje ne smiju konzumirati gluten. Ovo se mlijeko u srednjem vijeku konzumiralo u korizmeno vrijeme u islamskom i kršćanskom svijetu. Ne sadrži gluten, laktozu ni kolesterol, ali je zato izrazito bogato omega 3 masnim kiselinama koje su važne za zdrav rad srca. Ovo je mlijeko niskokalorično te je bogatije nutritijentima od rižinog i sojinog mlijeka pa se stoga preporučuje osobama koje izrazito paze na liniju. Zbog bogatog orašastog okusa u slastičarstvu se koristi za izradu  biskvita, pita i kolača od dizanog tijesta.

Mlijeko od kamuta je napitak koji se dobiva od drevne egipatske sorte pšenice slatkastog okusa. Okusom je najsličnije kravljem mlijeku pa ga je dobro konzumirati u fazi privikavanja na ostala biljna mlijeka. Ima izrazitu hranjivu vrijednost i bogato je bjelančevinama, vitaminima, mineralima te vlaknima.

Mlijeko od pira dobiva se od žitarice koja pripada pšenici, a svoje podrijetlo vuče iz Azije.

I jedno i drugo mlijeko izvrsna je zamjena za kravlje mlijeko te su pogodna za osobe preosjetljive na gluten.

Fotografije: Pixabay

Mirjana Bošković Smrekar
Mirjana Bošković Smrekar

Pisanje za portal Slatkopedija njezin je prvi izlet u novinarstvo, a tom poslu ju je, kao veliku ljubiteljicu slastica, privukla tematika portala.

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Enter Captcha Here : *

Reload Image