U davna vremena, dok su se u Rudama kopali rudnici, žene iz siromašnih obitelji svojim su muževima za užinu pripremale slani kolač od skromnih sastojaka koji se i dan danas priprema, a koji nosi oznaku zemljopisnog porijekla te čija je priprema uvrštena na listu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Priča o slanom kolaču, zaštitnom znaku rudarskih domova, seže u davna vremena dok su rudari kopali rudnike, a njihove žene radile u poljima te čuvale djecu i blago. U to se vrijeme, u skromnim kućanstvima, taj kolač služio kao glavno jelo jer je zbog namirnica potrebnih za izradu bio dostupan i najsiromašnijima. Ime je dobio po tradicionalnom, drvenom alatu, greblici, kojom se razgrtao žar u krušnoj peći.
Jedini zapis o pripremi ovog kolača nalazi se u najznačajnijem djelu Milana Langa, knjizi „Samobor – narodni život i običaji“, gdje je greblica opisana kao tanki kolač od sira i oraha. Iako je nekoć predstavljala užinu skromnih rudara, danas se greblicom ponose Rude, ali i okolica.
Svoje korijene ovaj tradicionalni, autohtoni kolač vuče iz Ruda, mjesta koje se u XIII. stoljeću zvalo Rovi, u kojem je, u to vrijeme, cvalo rudarstvo. Prema pričama, greblica se počela pripremati sredinom XVI. stoljeća, od vrlo jednostavnih sastojaka: brašno, mlijeko, jaja i svježi kravlji sir.
Upravo je ovaj autohtoni kolač, koji nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla, prvi zaštićeni gastronomski proizvod u Zagrebačkoj županiji, a njezina je priprema proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Pri izradi originalne greblice treba se poštovati nekoliko pravila, a to su: greblica uvijek mora biti slana, a osnovnim se sastojcima mogu dodati mljeveni orasi, špinat, blitva, metvica, kopriva ili poriluk, tijesto ne smije biti debelo te se u njega ne smije dodavati puno kvasca, rubovi greblice moraju biti zavrnuti prema gore te utisnuti kako prilikom pečenja nadjev ne bi curio, prije pečenja gornji sloj tijesta treba premazati punomasnim vrhnjem, tijekom pečenja treba nekoliko puta probosti gornji sloj tijesta kako tijesto ne bi bubrilo i pucalo, a nakon pečenja gornji sloj tijesta treba ponovno premazati vrhnjem, margarinom ili maslacem, pokriti kuhinjskom krpom i ostaviti da malo odstoji.
Ovom kolaču u čast se, od 1985., održava manifestacija pod nazivom „Dani rudarske greblice“ u organizaciji KUD-a „Oštrc“. Na manifestaciji se greblica priprema u velikim količinama, a posljednjih se godina organizira i natjecanje za izbor najbolje greblice, na kojem mještanke Ruda donose svoje greblice na ocjenu stručnom žiriju. Ova će se manifestacija, po trideset i treći put održati 7. i 8. srpnja ove godine.
Fotografija: Romeo Ibrišević (KUD Oštrc)
