Ova izrazito ukusne, tamne bobice, poput ostalog bobičastog voća, imaju izrazito povoljan utjecaj na zdravlje, a njihova upotreba pri izradi slastica je raznolika.
Kupina, (lat. Rubus fruticosus), je višegodišnji trnoviti grm koji može doseći visinu do tri metra, a raste uz ograde, rubove šuma i puteve.
Cvatnja kupine odvija se od lipnja do kolovoza nakon čega se iz svakog pojedinog cvijeta razvija sitni jagodičasti plod crvene boje, koji s vremenom potamni do tamnoplave, skoro crne boje.
Ljekovita svojstva kupina
Osim što su izrazito ukusne, ove bobice bogate su nutrijentima te antioksidansima, a dobar su izvor i aminokiselina te esecijalnih vlakana. U svom sastavu sadrže vitamine A, B1, B2, B3, B6, C, E i K, folnu kiselinu, te minerale kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i cink.
Konzumacija kupina ima izvrstan učinak na zdravlje očiju što je dokazano testiranjem obavljenim kod osoba oboljelih od makularne degeneracije, a koje je pokazalo da je redovitim konzumiranje kupina došlo do značajnog poboljšanja vida.
Antocijanozidi iz kupine jačaju stijenke krvnih žila te se na taj način prevenira nastanak varikoznih vena. Magnezij i vlakna koja sadrži sprječavaju blokiranje arterija i stimuliraju tok krvi što dovodi do smanjenja bolesti poput moždanog i srčanog udara te ateroskleroze. Također, magnezij pomaže pri regulaciji krvnog tlaka te prevenciji aritmije i nepravilnih srčanih otkucaja. Flavonol kojim kupina obiluje blagotvoran je za zdravlje srca.
Polifenolni spojevi u sastavu kupine zaslužni su za usporavanje slabljenja motoričkih i kognitivnih sposobnosti te poboljšavaju pamćenje i neuralne funkcije.
Poznato je da je bobičasto voće zbog bogatstva antioksidansima dobar saveznik u borbi protiv karcinoma pa je tako i kupina na toj listi. Razlog tomu su mikronutrijenti iz kupine koji djeluju zaštitnički na organizam te sprječavaju rast malignih stanica.
Budući da su kupine prirodni izvor folne kiseline te pridonose optimalnom razvoju fetusa i smanjuju rizik od malformacija, preporučuje se njihova konzumacija u trudnoći.
Čuvanje kupina
Plod kupine mora biti umjereno čvrst i sočan te ujednačeno ljubičasto-crne boje. Prilikom kupnje treba skrenuti pažnju na dno plastičnih posudica u kojima se prodaju kako bi se utvrdilo da plodovi nisu oštećeni te da nema plijesni. Najbolje ih je konzumirati isti dan, ali mogu se čuvati u hladnjaku najviše dva dana. Prije pohrane kupina u hladnjak potrebno ih je položiti na kuhinjski papir da upije višak vlage iz njih, a zatim ih vratiti u posudu i zatvoriti ju. Kupine se mogu i zamrznuti, ali ih je potrebno prethodno oprati i osušiti. Nakon toga ih se u jednom sloju položi na pladanj i zamrzne. Nakon što se zamrznu prebaci ih se u hermetički zatvorene posudice ili plastične vrećice iz kojih se istisne zrak. Tako pohranjene kupine mogu se čuvati u zamrzivaču do šest mjeseci.
Upotreba kupina u slasticama
Od kupina se mogu izrađivati marmelade, sokovi, sirupi, vina, likeri, smoothiei te različite slastice. Kod izrade slastica kupine se najčešće koriste kod slastica na bazi mliječnih proizvoda. Pire od svježih kupina izvrsno se slaže s panna cottom. Također, uz nju se može poslužiti i sirup od kupina. Mousse od svježeg sira i kompota od kupina odlično je punjenje za trokute od lisnatog tijesta.
Kiselkasti okus kupina izvrsno prisataje uz slatka biskvitna tijesta te sladolede. Također, često se izrađuju kremasta punjena od kupina i vanilin kreme za različite savijače, pite i tartove. Bazični umak od kupina, šećera i vode dobar je preljev za različite mousseve, parfe kreme te sladolede i ledene deserte.
Fotografije: Pixabay
