• Oglašavanje
  • O nama
  • Kontakt

Slatkopedija

  • NOVOSTI
  • Recepti
    • Slatki recepti
      • Recept dana
    • Zdrave slastice
  • Slatke tajne
  • Magazin
    • Vaše priče
    • Život sa slasticama
    • Zvjezdane priče
  • Slatka baština
    • Naše slastice
    • Svjetske slastice
  • Iz naše redakcije
    • Recept tjedna
    • Riječ urednice
Naslovnica» Novosti»Divljaju cijene kruha i pekarskih proizvoda: zabilježen velik rast cijena

Divljaju cijene kruha i pekarskih proizvoda: zabilježen velik rast cijena

Mirjana Bošković Smrekar 21 ruj 2022 Novosti Komentari isključeni za Divljaju cijene kruha i pekarskih proizvoda: zabilježen velik rast cijena

Unatoč činjenici da Hrvatska uzgaja i izvozi pšenicu, došlo je do porasta cijena kruha i pekarskih proizvoda od čak 31 %.

Eurostat je objavio nove podatke o cijenama hrane iz kojih je vidljivo kako je došlo do značajnog porasta cijena kruha i pekarskih proizvoda. Razlog tomu je rat između Rusije i Ukraijine, inače glavnih izvoznika žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica, posebice suncokreta te gnojiva. Osim njih značajno su porasle i cijene jestivih ulja te masti koje se koriste za kuhanje. 

„U kolovozu ove godine cijena kruha u EU bila je u prosjeku 18 % viša nego u istom periodu prošle godine. To je veliki rast.” navodi u svom izvješću Eurostata.

Na godišnjoj razini, u kolovozu je kruh najviše poskupio u Mađarskoj, za čak 66 %, zatim u Litvi, 33%, Estoniji i Slovačkoj 32% te u Hrvatskoj 31 %.

Već je u kolovozu 2021. zabilježen rast cijena kruha u odnosu na kolovoz 2020., koji je iznosio 3 %.

Na godišnjoj razini, u kolovozu je kruh najviše poskupio u Mađarskoj, za čak 66 %, zatim u Litvi, 33%, Estoniji i Slovačkoj 32% te u Hrvatskoj 31 %, dok je najmanji porast cijene kruha zabilježen u Nizozemskoj i Luksemburgu  10% te u Francuskoj 8%.

Ostaje nejasno zašto je došlo do ovolikog poskupljenja kruha u Hrvatskoj, s obzirom na to da je Hrvatska samodostatna u pšenici koju izvozimo u većim količinama.

Prema dostupnim podacima, Hrvatska je ove godine požela oko 900.000 tona pšenice, od čega je za  domaću potrošnju potrebno oko 450.000 tona godišnje, što znači da druga polovica ide za izvoz.

Izvor: Eurostat

Fotografija: Pixabay

2022-09-21

Autori

napisala : Mirjana Bošković Smrekar
Pisanje za portal Slatkopedija njezin je prvi izlet u novinarstvo, a tom poslu ju je, kao veliku ljubiteljicu slastica, privukla tematika portala.
Prethodni članak :

Krah šećerana u Hrvatskoj: zatvara se posljednja hrvatska šećerana

Sljedeći članak :

Stiže sezona mandarina: isprobajte ovaj poseban tiramisù s curdom od mandarina

Povezani članci

Noviteti u Panettone Cupu: evo što kandidate očekuje ove godine

Noviteti u Panettone Cupu: evo što kandidate očekuje ove godine

Mirjana Bošković Smrekar 27 svi 2023
Kakvo je stanje na burzi: donosimo pregled broja nezaposlenih slastičara po županijama

Kakvo je stanje na burzi: donosimo pregled broja nezaposlenih slastičara po županijama

Mirjana Bošković Smrekar 24 svi 2023
Ledena slastica koja vraća u djetinjstvo – Hubba Bubba sladoled

Ledena slastica koja vraća u djetinjstvo – Hubba Bubba sladoled

Mirjana Bošković Smrekar 23 svi 2023
Oglašavanje
O nama
Kontakt

Pretraži

Oglas

Oglas

Oglas

Pratite nas na Facebooku

Find us on Facebook

Slatkopedija

  • Impressum
  • Iz medija
  • Uvjeti korištenja
  • Zaštita privatnosti

Najstariji hrvatski novinarski portal specijaliziran za slastice i slastičarstvo od 2017. donosi sve najnovije vijesti, priče i izvještaje vezane za najslađu industriju.

© Copyright Slatkopedija 2021, sva prava pridržana!