Rogač – neobična mahunarka kao zamjena za čokoladu

Drvom rogača obiluje naša obala i otoci. Ovaj mediteranski plod prirodni je zaslađivač i odlična zamjena za kakao prah u mnogim receptima.

Drvo rogača od pamtivijeka prisutno je na našoj obali i otocima, što i ne čudi jer rogač voli rasti na Mediteranu među makijom, maslinicima, po šumama i kamenitim mjestima. Plod ovog samoniklog stabla visokog oko 15 metara je zelena mahunarka čija se boja sazrijevanjem mijenja u smeđu.

Rogač se koristi već više od 4000 godina. Smatra se da se njime hranio i Ivan Krstitelj, otkud potječe njemački naziv za rogač, Johannisbrot, u prijevodu – Ivanov kruh. Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama, pa su one  u antičko doba služile kao jedinica za vaganje zlata. I danas se zlato važe u karatima, tj. 0,18 grama zlata jedan je karat (grč. keration – zrno rogača).

Poznat je i blagotvoran utjecaj rogača na zdravlje, posebno na probavni sustav. Odličan je i kao diuretik, a učinkovit je i u smanjivanju apetita.

Najstarije poznato sladilo

Zbog njegove prirodne slatkoće, Egipćani su mljeveni rogač upotrebljavali kao sladilo. Brašno rogača okusom podsjeća na kakao i koristi se na sličan način kao kakao prah i izvrsna je zamjena u nešto zdravijim receptima. Odlično se slaže s jabukama, grožđicama, smokvama, orasima i bademima.

U usporedbi s kakaom, rogač sadrži više vlakana, niži mu je udio masti i nešto je slađi pa slastice s rogačem mogu sadržavati i nešto manje šećera. No aroma mu je blaža i može izgorjeti pri pečenju na visokim temperaturama pa je temperaturu pečenja potrebno smanjiti.

Fotografije: Pixabay

Ana Brkanlić
Ana Brkanlić

Diplomirana novinarka, ljubiteljica sunčanih dana, ruževa u bojama šumskoga voća i čokolade na sve načine.

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.