Marelica – voćka dugovječnosti

Osim što imaju fini okus i bogat miris, marelice su zdrave i prepune vitamina. Smatra se da su jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A, C, B kompleksa, kalija i beta karotena.

Marelica (lat. Prunus armeniaca) je danas dostupna diljem svijeta, a vjeruje se da potječe iz sjeveroistočne Kine, odakle je prenesena u Armeniju, a nakon toga zahvaljujući Rimljanima i po cijeloj Europi. Raste kao grm ili nisko drvo, visine 8 do 12 m, a promjer stabla seže do 40 cm. Plod marelice je žuto-narančaste boje, slatkog i aromatičnog mesa, prekriven baršunastom kožicom. U sredini ploda nalazi se koštica u kojoj se nalazi jezgra slična bademovoj. Budući da sazrijevaju u rano ljeto, prije ostalog ljetnog voća, vrlo su dragocjene. U Kini se marelica koristi kao lijek i smatra se voćkom dugovječnosti. Miris cvijeta marelice koristi se pri izradi parfema.

Ljekovita svojstva marelice

Marelice obiluju folnom kiselinom, kobaltom i bakrom stoga su idealno voće u prehrani ljudi koji pate od slabokrvnosti. Osim toga sadrže i vitamine A, C i E te minerale fosfor, silicij, kalcij, željezo i kalij stoga su pogodne u prehrani trudnica. Sok od marelica je odlično sredstvo za ublažavanje mučnine i reguliranje probave.

Vlakna iz marelice reguliraju rad crijeva, ali konzumacija nezrelih plodova može uzrokovati poremećaje u radu probave. Marelice reguliraju i krvni tlak. Velika količina likopena, vitamina C i drugih antioksidansa smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ulje marelica koristi se protiv raka i čireva, a u kozmetičkoj industriji za mekšanje kože.  Vitamini A i E regeneriraju kožu i doprinose njezinom lijepom i zdravom izgledu, dok linolenska kiselina održava vlažnost i čvrstoću kože.  Piling od ulja marelica i šećera koristi se za otklanjanje mrtvih stanica kože. Lutein i zeaksantin koji se nalaze u plodu marelice štite strukturu mrežnice od fotooksidacije stoga su dobre i za poboljšanje vida. Zbog vitamina C kojim obiluju pomažu organizmu u obrani od bakterijskih infekcija te kod suhoće ždrijela i grla.

Budući da plod i ulje marelice imaju snažna protuupalna svojstva, uvelike koriste oboljelima od artritisa. Ulje osim što ublažava bol na područjima zahvaćenim artritisom, doprinosi i smanjenju drugih simptoma ove bolesti. Njihova konzumacija smanjuje umor te poboljšava koncentraciju. Jedan od najznačajnijih karotenoida – likopen koji se nalazi u marelici pomaže pri zaštiti organizma od štetnog sunčevog zračenja te u prevenciji kancerogenih oboljenja.  Budući da su vrlo hranjive, a imaju jako malo kalorija, svega 48 kalorija na 100 g,  preporučuju se osobama koje žele održati optimalnu tjelesnu težinu.

Čuvanje marelice

Prilikom kupovanja marelica potrebno je paziti da plodovi imaju izraženu boju i mekanu kožu. Na sobnoj temperaturi se mogu čuvati do dva dana, a unutar hladnjaka do pet dana. Često su dostupne kao sušeno voće ili u konzerviranom obliku.

Priprema slastica s marelicama

Budući da ne sadrže puno soka u svom sastavu pa mogu zadržati svoju strukturu , marelice su izvrsne za kuhanje i pečenje. Ovo voće idealno je za pripremu kolača od prhkog ili lisnatog tijesta. Svježe marelice koriste se pri izradi džemova, marmelada, kompota, sokova i rakija. Džemovi i marmelade najčešće se kombiniraju sa čokoladom. Kompoti se uglavnom služe zasebno, ali jako dobro se kombiniraju s kremama, pudinzima, sladoledima i moussevima. Destilacijom marelice dobiva se esencijalno ulje koje se koristi kao aroma u slastičarskim proizvodima.

Fotografije: Pixabay

Mirjana Bošković Smrekar
Mirjana Bošković Smrekar

Pisanje za portal Slatkopedija njezin je prvi izlet u novinarstvo, a tom poslu ju je, kao veliku ljubiteljicu slastica, privukla tematika portala.

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.