Slatkim diplomskim radom do posebnog priznanja: Senka Švraka istražila brendiranje hrvatskih čokolada

Diplomski rad o povezanosti vizualnih identiteta hrvatskih brendova čokolade i udjela na tržištu donio je mladoj novinarki Senki Švraki nagradu Mlada nada koju dodjeljuje Hrvatska udruga za odnose s javnošću.

Čokolada je mnogima nepresušni izvor inspiracije za brojna slatka, umjetnička, ali i znanstvena djela. Tako je Senka Švraka, nekadašnja studentica novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu za svoj diplomski rad odabrala temu „Povezanost vizualnih identiteta hrvatskih brendova čokolade i udjela na tržištu“, završivši tako studentsko obrazovanje na najslađi mogući način.

Diplomski rad koji je pisala pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Bože Skoke ovih joj je dana donio i studentsku nagradu Mlada nada koju dodjeljuje Hrvatska udruga za odnose s javnošću.

Njezin mentor pun je riječi hvale za svoju bivšu studenticu i njezin rad: „Iskreno mi je drago što su predstavnici naše profesije odnosa s javnošću prepoznali i nagradili rad kolegice Švraka. Ona je bila savjesna i odgovorna studentica tijekom studija. Imala je jedan od najboljih radova kojima sam ove godine bio mentor pa sam joj osobno sugerirao da se prijavi na natječaj. Iskreno, ugodno me je iznenadila odabirom teme i inovativnom metodologijom istraživanja pa sam uživao mentorirajući. Tema povezuje važnost kvalitete, dizajna i komunikacijskih aktivnosti u procesu stvaranja brendova te pokazuje da vizualni identitet u određenoj mjeri utječe na percepciju proizvoda.“ – rekao je zna naš portal profesor Skoko, istaknuvši pritom još i da je „svake godine sve više tema koje se bave hranom, odnosno gastronomijom, što govori o važnosti tog područja i za odnose s javnošću i za brendiranje, ali i upućenost naših studenata u globalne trendove…“.

Sama Senka s nama je podijelila osjećaje nakon osvojene nagrade, ali i detaljnije nam predstavila svoj slatki diplomski rad.

Čestitamo vam na osvojenoj nagradi „Mlada nada“. Koliko vam znači ova nagrada?

Nagrada “Mlada nada” za najbolji diplomski rad iz područja odnosa s javnošću doista je veliko priznanje za mene, posebice jer sam tek nedavno ušla u poslovni svijet odnosa s javnošću. Smatram ju velikim poticajem za daljnju karijeru, ali i za nastavak obrazovanja. Vrlo sam zahvalna mentoru izv. prof. dr. sc. Boži Skoki koji me usmjeravao tijekom pisanja rada. Sretna sam što sam svoje petogodišnje obrazovanje završila radom naslova “Povezanost vizualnih identiteta hrvatskih brendova čokolade i udjela na tržištu” u kojem sam povezala tri  različite discipline te na taj način pokazala kako je za tržišni uspjeh proizvoda izrazito važan međuodnos kvalitete, dizajna i komunikacije.

Zašto ste odabrali baš ovu tematiku?

Dosta vremena mi je trebalo za odabir teme koja će, nakon mog završetka petogodišnjeg obrazovanja na Fakultetu političkih znanosti, doprinijeti struci odnosa s javnošću. Pregledom literature naišla sam na zanimljivo istraživanje percepcije velikih brendova te sam zaključila kako je nužno provesti slično istraživanje u Hrvatskoj. Temu sam predložila izv. prof. dr. sc. Boži Skoki koji me mentorirao i ohrabrio da se prijavim na natječaj Hrvatske udruge za odnose s javnošću „Mlada nada“. Osim što volim čokoladu, volim i proučavati brendove, posebice njihov dizajn i komunikaciju te je logičan korak doista i bio postavljanje istraživanja i njegova provedba.

Koliko je brendova čokolade zastupljeno u vašem diplomskom?

Konditorska industrija u Hrvatskoj je jedna od najrazvijenijih industrija te je izrazito značajna za hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Na tržištu djeluje konditorski četvrtac koji ostvaruje značajne rezultate u svim kategorijama. Ipak, zbog ujednačenosti rezultata i skladnosti istraživanja, odlučila sam se za kategoriju čokolade te sam odabrala prema financijskim izvješćima najjačeg igrača Kraš d.d. Njegov portfelj kategorije čokolade čine tri brenda koje sam istraživala – svima poznata Dorina, zaigrana Čoksa i vječni klasik među čokoladama Životinjsko carstvo. Sva tri brenda su specifična i orijentirana k određenoj ciljanoj publici te je svaki od njih zahtijevao različit pristup analizi dobivenih crteža ispitanika, kao i analizi njihove komunikacije.

Koje ste metode istraživanja koristili u diplomskom radu?

U istraživanju sam koristila metodu crtanja iz psihologije, odnosno, od svojih ispitanika sam tražila da prema sjećanju nacrtaju logotipe sva tri brenda. U istraživanju je sudjelovalo 87 ispitanika koji su na anketnom listiću morali nacrtati svaki od tri brenda. Nakon što sam prikupila, sortirala i prebacila u digitalni oblik svaki od crteža, pristupila sam analizi 261 crteža prema skalama koje su zasebno postavljene ovisno o elementima logotipa određenog brenda čokolade. Posebno sam u obzir uzela i boju te korišteni font u izgradnji vizualnog identiteta. Rezultate sam povezala sa spolom kako bih dodatno pronašla objašnjenje za dobivene rezultate.

Posebno me se dojmila reakcija ispitanika koji su, nakon provedenog ispitivanja, pohitili u trgovinu kupiti čokoladu! Osim toga, većina ispitanika smatrala je ispunjavanje upitnika lakim zadatkom, no uglavnom su ostali šokirani jer nisu znali odgovor. Ili su znali odgovor koji nije bio točan. Vrlo rado se prisjetim izraza lica ispitanika nakon što su guglali svoje odgovore.

Koji su najvažniji zaključci vašeg diplomskog rada?

Baš kao što sam i pretpostavila, ustanovila sam da potrošači u Hrvatskoj vole čokoladu i rado ju kupuju, pa čak i u vremenima raznih kriza. Provedbom sam ustanovila da ljudi ne mogu stvoriti dugoročno pamćenje logotipa, već stvaraju pamćenje koje je vrlo površno i bez pretjeranih detalja. Ukoliko sagledamo sve dobivene rezultate, žene su bile uspješnije u prisjećanju sva tri logotipa što je dakako, posljedica navika kupnje i komunikacije brenda. Utvrdila sam da ispitanici teško pamte logotip Životinjskog carstva zbog kompleksnosti logotipa i dominacije ambalaže, dok je jednostavnost i razigrana komunikacija ključ uspjeha Čokse što je potvrđeno istraživanjem. Dorina se našla u sredini, dok me iznenadila činjenica da potrošači Dorinu olako zamijene s Milkom s obzirom na vizualni identitet. Na koncu sam došla do zaključka kako postoji povezanost između udjela na tržištu i vizualnog identiteta. Osim toga, istaknula bih kako je za vlasnike brendova od izrazite važnosti stalno dodatno ulagati u inovacije te trebaju posebnu pozornost pridati oblikovanju vizualnog identiteta brendova što je, prema financijskim izvješćima, vidljivo već i sada kada na tržištu možemo pronaći inovacije poput ružičaste čokolade i/ili čokolade s manjim kalorijskim unosom.

Hoćete li se i u budućnosti nastaviti baviti slatkim proizvodima i njihovim brendiranjem?

U budućnosti bih se željela nastaviti baviti slatkim proizvodima i njihovim brendiranjem jer osim što sam čokoholičar, izrazito mi je zanimljivo istovremeno promatrati kontekst brendova očima potrošača, brend menadžera i tvrtke. Osim toga, voljela bih svoje istraživanje postaviti na potpuno novu razinu te pomoću softvera koji analizira crteže, još dublje proučiti vizualne identitete. Također, voljela bih istražiti i druge kategorije konditorske industrije jer smatram kako Hrvatska ima doista veliki potencijal u ovoj industriji.

Fotografija: Pexels

Ilustracije: Senka Švraka

Kate Bošković
Kate Bošković

Svoju ljubav prema novinarstvu i slastičarstvu spojila je pokretanjem portala Slatkopedija, na kojem svakodnevno piše o svojim omiljenim temama.

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.