Raznolika upotreba badema u slasticama

Bademi su izrazito zdravi i hranjivi, a njihova upotreba u izradi slastica gotovo je neograničena: koriste se pri izradi biskvita, tijesta, krema i nadjeva te za dekoraciju.

Badem (Prunus dulcis) je drvenasta biljka s jestivom jezgrom ploda. Visina koju ova biljka može dosegnuti u svom rastu je od 4 do 9 m. Cvate bijelo-ružičastim cvjetovima te koštuničavim plodovima. Svoje porijeklo vuče s Bliskog Istoka, a proširen je po cijelom Sredozemlju. Postoje brojne sorte badema s različitom dobi sazrijevanja te različitom tvrdoćom ljuske.  Badem s mekom korom, poznatiji kao mekoč, kod nas se uzgaja u primorskoj Hrvatskoj, a kasno cvjetajuće sorte i u nekim kontinentalnim predjelima. U različitim dijelovima hrvatske badem se drugačije naziva (bajama, mindul, mendula). Zbog izrazito povoljnog utjecaja na zdravlje badem, je oduvijek cijenjena namirnica.  Postoje dvije vrste badema: slatki koji se koristi u prehrani, naročito pri izradi slastica te gorki badem koji se koristi u alternativnoj medicini. Najpoznatija slastica izrađena od badema je marcipan.

Ljekovita svojstva badem

Bademi su izrazito zdrava namirnica s velikim udjelom dnevno preporučene količine vitamina, minerala, vlakana i aminokiselina. Budući da su bademi bogati mononezasićenim masnim kiselinama njihova konzumacija pomaže u prevenciji srčanog udara te u smanjenju razine štetnog kolesterola. Dijetalna vlakna koja sadrže izrazito su važna za održavanje redovite probave. Prema nekim istraživanjima, redovita konzumacija badema smanjuje glikemijski indeks drugih namirnica te pomaže u održavanju razine šećera u krvi. Konzumacija badema se preporučuje i za održavanje živčanog sustava zdravim te za podizanje raspoloženja. Naime, magnezij koji sadrže poboljšava protok krvi te se na taj način poboljšava rad mozga. Velika količina vitamina E kojeg badem sadrži, a koji je zaslužan za lijepu i njegovanu kožu, čini badem idealnim saveznikom za ljepotu. Bademi su dobri i za jačanje imuniteta, a izvrstan su izvor kalcija pa je bademovo mlijeko dobra alternativa osobama intolerantnima na mlijeko i mliječne proizvode. Budući da ubrzavaju rad metabolizma njihova svakodnevna konzumacija može ubrzati proces mršavljenja pa su redovit gost na dijetalnom jelovniku.

Čuvanje badema

Bademi u ljusci imaju najdulji rok trajanja, no nije ih uvijek lako pronaći u trgovinama. Bademe bez ljuske može se pronaći u gotovo svakoj trgovini mješovite robe ili u specijaliziranim dućanima zdrave hrane. Prilikom kupovine važno je obratiti pažnju da je boja jednolična, da se pod pritiskom ne savijaju te da imaju slatkast miris koji upućuje na svježinu badema. Oštar, užegli miris badema ukazuje na to da su bademi stari i pokvareni. Bademe treba čuvati u hermetički zatvorenim posudama, na hladnom, suhom i tamnom mjestu. Mogu se čuvati i u hladnjaku nekoliko mjeseci, a u zamrzivaču bademi mogu stajati do godinu dana. Danas se bademi mogu kupiti u različitim oblicima: s kožicom, oljušteni, u listićima te mljeveni.

Upotreba badema u slasticama

Aroma badema obogaćuje razne keksiće, kolače, pite, nadjeve, i kreme. Najbolju aromu daju bademi s kožicom, no ukoliko recept tako zahtijeva, kožicu se uklanja blanširanjem. To je jednostavan postupak u kojem se bademe prelije vrućom vodom te ostavi nekoliko minuta da odstoje. Nakon toga se bademi ocijede, isperu pod hladnom, tekućom vodom te se prstima ukloni kožica. Bademi se mogu i peći na temperaturi do 75°C, 15-20 minuta uz povremeno miješanje. Upotreba badema pri izradi slastica gotovo je neograničena. Bademi se dodaju u tijesta, nadjeve, pudinge, kreme, a koriste se i za dekoriranje torti i kolača te za izradu marcipana koji također služi kao dekoracija. Bademi se mogu koristiti i u pripremi zdravih, slatkih doručaka. Usitnjeni bademi sa zobenim pahuljicama, jogurtom te sušenim voćem odlična su kombinacija za zdrav početak dana. Konzumiraju se i kao zdrave grickalice zasebno, ali i u kombinaciji s različitim svježim i sušenim voćem te ostalim orašastim plodovima.

Fotografije: Pixabay

Mirjana Bošković Smrekar
Mirjana Bošković Smrekar

Pisanje za portal Slatkopedija njezin je prvi izlet u novinarstvo, a tom poslu ju je, kao veliku ljubiteljicu slastica, privukla tematika portala.

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.